NATO procjenjuje da je Rusija u ratu protiv Ukrajine do sada izgubila više od 1.4 miliona vojnika, no u Sjevernoatlantskom savezu vjeruju da Moskva unatoč enormnim gubicima i dalje ne odustaje od svojih prvotnih ciljeva.

Kako javlja dopisnik Europske Pravde iz Bruxellesa, pozivajući se na izjave visokog zvaničnika NATO-a koji je razgovarao s novinarima, ruski predsjednik Vladimir Putin ostaje čvrsto pri svojim namjerama. Ipak, zvaničnik je istaknuo da se ekonomska situacija unutar same Rusije vidno pogoršava.

"Iako je Rusija ove godine zadržala inicijativu na frontu, njeni su dobici daleko od stabilnih. Nadalje, ne vidimo nikakve naznake velikih promjena u operativnom tempu ili skorog pokretanja velike ruske ofenzive, a razlog tome je smanjena učinkovitost ruske vojske na terenu", navodi izvor iz NATO-a, a prenosi Ukrajinska Pravda.

Pola miliona mrtvih Rusa i žestoke borbe na istoku

Visoki zvaničnik otkrio je i konkretne brojke o gubicima agresora od početka invazije punog razmjera. Prema procjenama Saveza, Rusija je pretrpjela između 1.3 i 1.45 miliona ukupnih gubitaka u ljudstvu, što uključuje vojnike koji su ranjeni ili su na drugi način izbačeni iz stroja, a od te brojke oko pola miliona njih je poginulo.

Unatoč tome, ruske snage nastavljaju s napadima visokog intenziteta duž cijele linije fronte. To se posebno odnosi na front u blizini Pokrovska, gdje Rusi svim silama pokušavaju učvrstiti svoje položaje i nastaviti prodor prema gradu Dobropilji.

Bitka za Kostjantinivku: Dronovi guše ukrajinsku logistiku

NATO-ovi analitičari upozoravaju i na kritičnu situaciju oko Kostjantinivke, grada koji ruska vojska pod svaku cijenu želi staviti pod svoju kontrolu. Očekuje se da će se ulične borbe u samom središtu grada nastaviti u doglednoj budućnosti. Glavni problem za branitelje trenutno predstavljaju ruski dronovi koji ozbiljno ugrožavaju i prekidaju ukrajinske rute za opskrbu.

Putin pred teškim izborom: Ima li rat više smisla?

Ovakve dramatične procjene zapadnih vojnih krugova poklapaju se i s najnovijim izvještajima regionalnih obavještajnih službi. Tako je šef estonske obavještajne službe nedavno izjavio da se ruski šef suočava s "teškim izborom" zbog trenutnog razvoja situacije na terenu.

Na sličnom tragu je i poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski, koji je sugerirao da šef Kremlja počinje ozbiljno kalkulirati o tome koliko dugo Rusija uopće može finansirati i voditi ovaj agresivni rat te ima li nastavak operacija ikakvog smisla.