Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) upozorila je da bi posljednja rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH protiv IDDEEA-e i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) mogla ozbiljno ugroziti funkcioniranje ključnih državnih sistema, uključujući naplatu javnih prihoda, rad pravosuđa, digitalne usluge i pravnu sigurnost građana i privrede.

Kako navode iz IDDEEA-e, nije riječ o pojedinačnom sporu između dvije institucije niti o tehničkom pitanju zaštite podataka, već o odlukama koje direktno pogađaju funkcioniranje ključnih sistema države BiH i koje mogu proizvesti ozbiljne posljedice po budžet BiH, pravosuđe, privredu i pravnu sigurnost građana.

Ističu da Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH nema zakonsku nadležnost da zabranjuje izdavanje kvalificiranih elektronskih potpisa niti da vrši nadzor nad radom ovjerilaca.

Navode da je Zakon o elektronskom potpisu BiH po tom pitanju potpuno jasan te da član 20. propisuje da nadzor nad radom ovjerilaca vrši nadležni organ pri Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, dok član 21. propisuje da upravo taj organ može, ukoliko postoje zakonski razlozi, zabraniti pružanje usluga ovjerioca.

- Dakle, Zakon je potpuno jasan. Ne Agencija za zaštitu ličnih podataka ili njen direktor Dragoljub Reljić, koji je od prošle godine u tehničkom mandatu - navodi se u saopćenju IDDEEA-e.

Ističu da su, uprkos tome, donesena rješenja kojima se, kako tvrde, praktično preuzimaju nadležnosti drugog državnog organa i direktno blokiraju sistemi koji godinama funkcionišu u BiH.

Posebno zabrinjavajućim smatraju činjenicu da je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, kao jedini nadležni organ u ovoj oblasti, u više formalnih akata potvrdilo da IDDEEA i UIO BiH ispunjavaju sve zakonske, sigurnosne i tehničke uslove za izdavanje kvalificiranih elektronskih potpisa te da u provedenim nadzorima nisu utvrđene nikakve nepravilnosti.

Naglašavaju da nije riječ o novim ili budućim sistemima, već o sistemima koji su već godinama uspostavljeni, funkcionalni i integrirani u ključne državne procese, uključujući fiskalni sistem, pravosuđe i druge javne servise.

- Intervencija u već uspostavljen sistem proizvodi daleko ozbiljnije posljedice od običnog regulatornog postupanja. Dakle, ovdje nije riječ o ispravljanju nezakonitosti, nego o direktnom prekoračenju nadležnosti - navedeno je u saopćenju.

Dodaju da cijeloj situaciji posebnu težinu daje činjenica da sve dolazi neposredno nakon odluke Ustavnog suda BiH u predmetu U-1/25, kojom je utvrđeno da oblast elektronske identifikacije, kvalificiranih elektronskih certifikata i sistema digitalnog povjerenja predstavlja isključivu nadležnost države BiH te da entiteti nemaju ustavni kapacitet da uspostavljaju paralelne sisteme u toj oblasti.

Podsjećaju da je, uprkos toj odluci, na entitetskom nivou usvojen novi zakon kojim se uređuje upravo oblast elektronske identifikacije, elektronskih dokumenata i usluga povjerenja, čime je, kako navode, ponovo otvoren pokušaj preuzimanja prostora koji je Ustavni sud BiH već definisao kao isključivu državnu nadležnost.

Kako upozoravaju, posljednja rješenja Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH ne mogu se posmatrati izolirano jer njihov direktni efekat predstavlja zaustavljanje državnih institucija u vršenju poslova koji su, po odluci Ustavnog suda BiH, isključivo državni.

- Kada entiteti ne mogu preuzeti ovu oblast kroz zakon, a državnim institucijama se administrativnim putem onemogućava da je vrše, rezultat je isti, jer država ostaje bez operativnog kapaciteta, dok prostor ostaje otvoren za paralelne entitetske i privatne strukture - istaknuto je u saopćenju.

Iz IDDEEA-e još upozoravaju da se ovim ugrožava sistem UIO BiH, kroz koji hiljade kompanija svakodnevno podnose PDV prijave, carinske prijave i druge fiskalne obaveze koristeći kvalifikcirane elektronske potpise, čime se direktno dovodi u pitanje kontinuitet podnošenja prijava i redovnih uplata PDV-a u budžet BiH.

Istovremeno, navode da je ugrožen i pravosudni sistem BiH, jer je IDDEEA uspostavila sistem kvalificiranih elektronskih potpisa u više od 100 pravosudnih institucija širom BiH, gdje hiljade sudija, tužilaca i službenika svakodnevno koriste elektronske potpise za donošenje odluka, razmjenu akata i vođenje postupaka.

Također upozoravaju da ozbiljna šteta prijeti i privredi BiH, budući da su privredni subjekti godinama ulagali sredstva u kvalificirane elektronske potpise i prilagođavali poslovanje sistemima koje su uspostavile državne institucije.

Dodaju da se otvara i pitanje pravnog statusa svih kvalificiranih elektronskih potpisa koji su godinama izdavani i korišteni u pravnom prometu BiH, uključujući već zaključene pravne poslove, podnesene PDV prijave, sudske akte i druge pravne radnje zasnovane na tim certifikatima.

Ocjenjuju da takva pravna nesigurnost predstavlja ozbiljan udar na povjerenje građana i privrede u pravni sistem BiH te upozoravaju da se istovremeno otvara prostor za buduće tužbe privrednih subjekata protiv BiH zbog posljedica koje bi ovakve odluke mogle proizvesti.

U saopćenju se navodi i da ovakvo postupanje predstavlja opasan institucionalni presedan kojim organ bez izričite zakonske nadležnosti može, kroz pojedinačni upravni akt, faktički suspendovati izvršenje zakona BiH i blokirati rad državnih institucija.

IDDEEA je najavila da će odmah pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH i zatražiti hitno stavljanje spomenutih rješenja van snage, kao i da će koristiti sva domaća i međunarodna pravna i institucionalna sredstva radi zaštite zakonitosti rada državnih institucija i sprečavanja urušavanja sistema koji su građeni godinama.

- Ovo pitanje više nije samo pravno pitanje između dvije institucije. Ovo je pitanje zaštite ustavnog poretka BiH, zaštite državnih nadležnosti i zaštite pravne sigurnosti građana i privrede. Ako se danas dozvoli da organ bez zakonske nadležnosti suspenduje sisteme države, sutra nijedna državna nadležnost više neće biti sigurna - zaključeno je u saopćenju.