Vijest o razmjerima štete sigurno je stigla i do najizolovanijih bunkera. Ruskog predsjednika Vladimira Putina godinama optužuju da se zatvorio u vlastiti krug i udaljio od sve nepovoljnije stvarnosti svoje invazije na Ukrajinu.

Međutim, zapanjujuće snimke moskovskog horizonta objavljene jučer vjerovatno predstavljaju trenutak u kojem ni najdeblji slojevi zaštite oko šefa Kremlja više ne mogu prigušiti zvuk uzastopnih eksplozija svega 16 kilometara od Kremlja. Napadi su uništili rafinerije i izazvali guste oblake crnog dima koji su se nadvili nad ruskom prijestolnicom.

Probijena je protivvazdušna odbrana

Videozapisi koje su Rusi objavljivali na društvenim mrežama pričaju dvije priče, piše CNN. Prva je priča o protivvazdušnoj odbrani glavnog grada, očito raspoređenoj u tri odbrambena prstena, koju su probili jeftini dronovi masovne proizvodnje.

Upravo su takvi dronovi nekada svakodnevno pogađali Ukrajinu, a sada ih Kijev gotovo svake noći šalje prema Rusiji. Poklopac rafinerije odletio je u zrak. Više požara gorjelo je svega nekoliko kilometara od Kremlja.

Ekološka katastrofa gotovo sigurno je u toku. Šteta će uticati i na snabdijevanje gorivom, što bi moglo dovesti do redova na benzinskim pumpama u gradu koji je Kremlj godinama nastojao zaštititi od posljedica rata.

Rastuće nezadovoljstvo stanovnika Moskve

Druga priča govori o rastućem nezadovoljstvu među stanovnicima Moskve i političkoj nestabilnosti koju ono može donijeti. Neprestano objavljivanje snimaka, uprkos pokušajima ruskih vlasti da ih ograniče, pokazuje sve veće neslaganje i neuspjeh kontrole informacija.

Otkako je mali dron pogodio Kremlj u maju 2023., Ukrajina redovno remeti život u Moskvi, a prošlog mjeseca zbog sigurnosnih razloga čak je i tradicionalna Parada pobjede bila znatno smanjena.

Lavina šokantnih snimaka objavljenih jučer, na kojima ukrajinski dronovi u talasima dolijeću iznad požara kako bi nastavili napade, predstavlja trenutak koji je svijetu jasno pokazao da se Kremlj nalazi u ozbiljnim problemima.

Zelenski otišao sa sastanka grupe G7 s jednom važnom stvari

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napade je opisao kao odgovor na ruska noćna bombardovanja koja ne prestaju. U jednom od posljednjih napada pogođen je i najstariji te najsvetiji crkveni kompleks u Kijevu. Čini se da je Zelenski dodatno ojačao svoju poziciju nakon sastanka grupe G7 u Évianu.

Zelenski je, čini se, svoja očekivanja od Trumpa sveo gotovo na nulu. Ipak, sa sastanka je otišao s jednom važnom stvari koju je tražio: naznakom, iako još uvijek ne sasvim jasnom, da bi Ukrajina mogla dobiti mogućnost licencirane masovne proizvodnje sistema protivvazdušne odbrane i projektila koje proizvode SAD i evropske zemlje, a kojih na Zapadu nedostaje i koji se sporo nadomještaju.

Takav razvoj događaja sugeriše izrazito pragmatičan odnos u kojem bi Kijev, kako bi preživio, mogao proizvoditi oružje koje NATO-ove fabrike trenutno ne uspijevaju izrađivati dovoljno brzo i dovoljno jeftino. To takođe pokazuje da Ukrajina još uvijek ima adute, navodi CNN.

Iz Trumpovog promjenjivog raspoloženja tokom samita G7 nije jasno ima li još uvijek volje ozbiljno se posvetiti mirovnim pregovorima. No čak i on mora vidjeti da je Kremlj dosad odbijao sve ozbiljnije pokušaje približavanja.

Putin dao izjave koje sugerišu preispitivanje dosadašnje politike

Evropske zemlje i dalje se nadaju da bi izaslanik neke, kako ju je nazvala italijanska premijerka Giorgia Meloni, "srednje sile" mogao ponovo pokrenuti pregovore.

Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka prije 11 dana objavili su zajedničku izjavu u kojoj su ponovili svoje dugogodišnje polazište za dogovor, uključujući i prijedlog jednostranog prekida vatre, što je za Moskvu od početka bilo neprihvatljivo.

Nade da bi Putin ipak mogao pronaći izlaz iz sukoba i dalje postoje, uprkos zastoju na ratištu i problemima u odbrani ruskog vazdušnog prostora. Posljednjih mjeseci dao je nekoliko nejasnih izjava koje sugerišu određeno preispitivanje dosadašnje politike.

Tvrdio je da sklapanje sporazuma i zauzimanje cijelog Donbasa nisu "međusobno isključive ideje", da će rat jednog dana uskoro završiti te da bi bivši njemački kancelar Gerhard Schröder mogao posredovati između Rusije i Evrope. No čak i kada je prošle sedmice priznao ekonomsku štetu koju Ukrajina nanosi napadima na rusku infrastrukturu, njegov odgovor bio je poziv na još snažniju odmazdu.

Tokom rata donio je niz loših odluka

Dok se pojavljuju snimke zacrnjenih automobila koje je prekrila kiša pomiješana sa čađi, odluka o daljnjem toku rata ponovo je u rukama čovjeka koji ga je i pokrenuo, Vladimira Putina.

Optimistično je očekivati da će se odlučiti za diplomatiju i postupno gašenje sukoba za koji zapadne obavještajne službe procjenjuju da je odnio oko pola miliona ruskih života, a sve kako bi zauzeo dio Ukrajine čija površina iznosi tek oko 0.7 posto teritorije same Rusije.

Putin je tokom rata donosio niz loših odluka: od uvjerenja da će Kijev pasti za nekoliko sedmica, preko povjerenja vojsci da će snabdjevačke linije izdržati tokom ruskog sloma krajem 2022., do dopuštanja iscrpljujućih "napada talasima mesa" u Donbasu tokom 2023. i 2024., koji su čak i golemoj Rusiji stvorili probleme sa regrutacijom.

Vjerovao je i da Donald Trump, kroz laskanje i nagovaranje, može izvući korisne ustupke iz Kijeva. Tokom decenija Putin je gradio sliku hladnokrvnog i preciznog državnika koji kontroliše događaje.

Problemi na ratištu sve su vidljiviji

Razmjeri katastrofe pred njegovim vratima, ali i na udaljenom ratištu, gdje ukrajinski napadi srednjeg dometa svakodnevno pogađaju ruske snabdjevačke pravce i uzrokuju nestašice goriva na okupiranom Krimu, sigurno utiču na njegovo donošenje odluka. No to ne mora značiti da će odmah posegnuti za pregovorima. Možda upravo suprotno, naglašava CNN.

Putin sebi u ovom trenutku ne može dopustiti da ostavi utisak slabosti. Ovo je njegov rat i upravo će on odrediti njegovu budućnost, ali i mjesto koje će zauzeti u istoriji. Problemi na ratištu sve su vidljiviji, no moguće je da sam sebe uvjerava kako je riječ samo o još jednom prolaznom padu ratne sreće te da će Rusija uskoro sustići Ukrajinu u proizvodnji dronova i ubrzati osvajanje teritorije.

Najveće probleme Putin trenutno ima kod kuće. Prošle sedmice bio je prisiljen priznati ekonomsku štetu koju uzrokuju ukrajinski napadi, prihvatiti da ruska vojska ne napreduje onoliko brzo koliko bi želio te se suočiti sa sve većim nezadovoljstvom zbog gašenja interneta. Sve su to priznanja stvarnosti iz Kremlja koji je tokom rata rijetko prihvatao išta osim potpune pobjede.

Eskalacija bi dodatno pogoršala Putinov položa

j Putin nema mnogo očitih mogućnosti za eskalaciju sukoba koje ne bi dodatno pogoršale njegov položaj. Napad na istočne članice NATO-a bio bi golem rizik u trenutku kada se ruska vojska muči ostvariti prevlast nad manjim susjedom.

Upotreba taktičkog nuklearnog oružja, scenario kojeg se dio analitičara godinama pribojava, mogla bi izazvati bijes SAD-a, Evrope, pa možda čak i Kine, bez značajne vojne koristi. Demonstracija sile Putinu bi donijela vrlo malo, dok bi posljedice mogle biti katastrofalne.

Rusija već sada koristi gotovo sve raspoložive kapacitete protiv Ukrajine, a upotreba zastrašujuće balističke rakete Orešnik ograničena je vlastitim zalihama.

Gotovo nemoguć zadatak: Prilagoditi se slabostima, a ne ostaviti utisak slabosti

Velike političke promjene u Rusiji i ranije su dolazile nakon neuspješnih ratova. Moskovski list Moskovski komsomolec prošlog mjeseca upozorio je da su "veliki geopolitički gubici ponekad bili korisniji od briljantnih pobjeda".

Izlazak Rusije iz Prvog svjetskog rata doveo je do krvave revolucije. Poraz u Avganistanu prethodio je raspadu Sovjetskog Saveza. Moskva je 1996. sravnila velik dio Groznog prije nego što je Čečeniji dala široku autonomiju. Ako promjene i dođu, ne treba očekivati da će biti jednostavne.

Putinovih 26 godina na čelu Rusije donedavno su obilježavali pragmatičnost, politička spretnost i geopolitički uticaj nesrazmjeran ekonomskoj snazi zemlje. Posljednje četiri godine, međutim, obilježila je tvrdoglava potraga za vojnim dobicima, tvrdi CNN.

Sljedeći potez Moskve, dok se nad gradom i dalje uzdižu oblaci crnog dima, mora biti pronalaženje načina da prihvati vlastite slabosti i prilagodi im se, a da pritom ne ostavi utisak slabosti. To je gotovo nemoguć zadatak, no u sistemu koji je Putin godinama stvarao odluka na kraju zavisi samo od jednog čovjeka.