Američke obavještajne agencije upozorile su administraciju predsjednika Donalda Trumpa da bi izraelski premijer Benjamin Netanyahu mogao preduzeti korake koji bi ozbiljno ugrozili američke napore da se postigne dugoročni mirovni sporazum s Iranom, navode aktuelni i bivši američki zvaničnici, javlja Washington Post.

Prema tim procjenama, Netanyahu se nalazi pod snažnim unutrašnjim političkim pritiskom da nastavi i intenzivira vojnu kampanju u Libanu protiv Hezbolaha, što bi moglo direktno biti u suprotnosti s elementima okvirnog američko-iranskog dogovora koji predviđa prekid neprijateljstava i stabilizaciju situacije u regionu.

U jednom od obavještajnih izvještaja, koji je ove sedmice distribuiran unutar američkih institucija, navodi se da izraelsko rukovodstvo pokazuje namjeru da zadrži vojno prisustvo i operacije u južnom Libanu, uprkos diplomatskim naporima Vašingtona da stabilizuje situaciju.

Situacija se dodatno zaoštrila nakon što je Izrael izveo zračne udare širom južnog Libana kao odgovor na napad dronom u kojem su poginula četiri izraelska vojnika. Kao posljedica eskalacije, odgođeni su i planirani pregovori između američkih i iranskih zvaničnika u Švicarskoj, dok je potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens odgodio putovanje koje je trebao predvoditi.

Zvaničnici u Vašingtonu upozoravaju da bi nastavak izraelske vojne kampanje u Libanu mogao ugroziti ne samo dogovor s Iranom, nego i odnose između Netanyahua i predsjednika Donalda Trumpa, koji su do sada bili ključni politički oslonac izraelskom premijeru.

Prema američkim analizama, Netanyahu se nalazi u osjetljivoj političkoj situaciji pred izbore, a njegova pozicija zavisi od toga da li će domaćoj javnosti pokazati odlučnost u nastavku rata protiv Hezbolaha. U izvještaju se navodi da bi bilo kakvo povlačenje iz Libana moglo biti politički protumačeno kao slabost i poraz.

Američki obavještajni dokumenti također ukazuju na nezadovoljstvo Izraela odredbama američko-iranskog memoranduma, za koji izraelske vlasti smatraju da ograničava njihovu sposobnost djelovanja protiv Hezbolaha i Irana. S druge strane, administracija Donalda Trumpa tvrdi da sporazum ne sprječava Izrael da odgovori u slučaju napada.

U isto vrijeme, izraelski zvaničnici insistiraju da su vojne operacije u Libanu isključivo odbrambenog karaktera i usmjerene na zaštitu izraelskih građana od napada Hezbolaha.

„Izraelska vojna aktivnost u Libanu je isključivo u funkciji odbrane izraelskih civila od kontinuiranih napada Hezbolaha“, izjavio je jedan visoki izraelski zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Prema navodima američkih izvora, izraelska vojska i dalje kontroliše više od 200 kvadratnih milja teritorije u južnom Libanu i uspostavila je zonu koju opisuje kao „bezbjednosni pojas“, dok je više od milion ljudi raseljeno zbog sukoba.

Analitičari upozoravaju da bi takvo stanje moglo dugoročno onemogućiti implementaciju dogovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, jer bi nastavak prisustva izraelskih snaga u Libanu gotovo sigurno izazvao nastavak oružanih sukoba s Hezbolahom.

„Nastavak okupacije dijelova Libana recept je za novu eskalaciju. Bez potpunog povlačenja Izraela, vjerovatnoća obnove sukoba je gotovo izvjesna“, navodi jedan američki zvaničnik.

U međuvremenu, političke tenzije između Vašingtona i Tel Aviva rastu. Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens poručio je da Izrael rizikuje pogoršanje odnosa s najvažnijim saveznikom.

„Ako bih bio u izraelskoj vladi, ne bih napadao jedinog moćnog saveznika koji mi je preostao u svijetu“, rekao je Vens.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, s druge strane, poručio je da će Izrael nastaviti vojne operacije u Libanu „koliko god bude potrebno“, naglašavajući da postoje razlike u stavovima između njega i administracije Donalda Trumpa.

Istovremeno, američki analitičari podsjećaju da Sjedinjene Američke Države raspolažu nizom mehanizama pritiska na Izrael, uključujući ograničavanje vojne pomoći, obustavu isporuke municije i obavještajne podrške, iako se takve mjere rijetko primjenjuju.

Historijski primjeri pokazuju da su američki predsjednici u pojedinim situacijama koristili politički i vojni pritisak na Izrael, ali su direktni prekidi podrške bili izuzetno rijetki i politički osjetljivi.

U ovom trenutku, prema ocjenama američkih i izraelskih analitičara, ključni rizik ostaje mogućnost da Netanyahu nastavi vojnu eskalaciju uprkos upozorenjima iz Vašingtona, što bi moglo dovesti u pitanje i američko-iranski sporazum, ali i širu stabilnost Bliskog istoka.