Grupa država članica Europske unije razmatra mogućnost da države članice dobiju mogućnost uspostave centara u zemljama izvan EU-a za osobe kojima je odbijen zahtjev za ostanak u Uniji. Takvi centri mogu se otvoriti samo u državama koje poštuju ljudska prava i međunarodno pravo

Grupa država razmatra da migrante šalje u Ruandu i Uzbekistan, potvrdila su trojica europskih diplomata. Riječ je o novom pokušaju da se dio sistema povratka migranata prebaci izvan granica Unije, piše POLITICO. 

Planovi dolaze nakon usvajanja zakona kojim države članice dobivaju mogućnost uspostave centara u zemljama izvan EU-a za osobe kojima je odbijen zahtjev za ostanak u Uniji.

Više od polovice članica EU-a ovog je mjeseca pozvalo na brzo pokretanje takvog sistema. Danska, Austrija, Grčka, Njemačka i Nizozemska predvode inicijativu.

"Naš je cilj zaključiti prve sporazume tokom 2026. kako bi centri postali operativni od 2027.", izjavio je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Odluka još nije konačna

Iako se kao potencijalne lokacije spominju Ruanda i Uzbekistan, konačna odluka još nije donesena. Pojedine države članice morat će same sklapati sporazume sa zemljama domaćinima, a Europska komisija i ostale članice EU-a morat će biti obaviještene prije početka rada centara.

Novi planovi nadovezuju se na ranije pokušaje europskih vlada da upravljanje migracijama prebace izvan kontinenta. Britanski plan slanja migranata u Ruandu napušten je nakon višegodišnjih pravnih i političkih sporova, dok su talijanski migrantski centri u Albaniji više puta završili pred sudovima.

Među državama o kojima se razgovara nalazi se i Uganda, rekao je jedan visoki europski dužnosnik. Zemlje bliže granicama EU-a, poput Egipta i Libije, isključene su zbog bojazni da bi takvi centri mogli potaknuti krijumčarenje ljudi.

Ciparski ministar migracija Nicholas Ioannides izjavio je da je ideja uspostaviti centre ‘možda u Africi ili Aziji’, ali ne u blizini europskih granica. Dodao je da će poštovanje ljudskih prava biti ključni kriterij te da EU želi uključiti međunarodne organizacije u nadzor provedbe pravila.

Podijeljena mišljenja

Jean-Nicolas Beuze, predstavnik UNHCR-a u Bruxellesu, upozorio je da izbjeglice riskiraju da budu poslane u zemlje u kojima bi mogle pretrpjeti ‘nepopravljivu štetu’.

Koncept osporavaju i neke članice EU-a. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da nikada nije vidio centar za povratak u trećoj zemlji koji doista funkcionira te poručio da nije siguran da je takav model u skladu s europskim vrijednostima. Sličan stav ima i zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Mélissa Camara, koja smatra da uspostava takvih centara izvan EU-a krši temeljne europske vrijednosti te ne pruža jamstva za poštovanje ljudskih prava.

Prema novim pravilima, u centrima bi boravile osobe koje su iscrpile sve pravne mogućnosti za ostanak u Europskoj uniji i čekaju deportaciju. To je ključna razlika u odnosu na ranije modele u Ujedinjenom Kraljevstvu, Danskoj i Italiji, koji su bili usmjereni na tražitelje azila ili novopridošle migrante.

Dosadašnji pokušaji uglavnom su nailazili na ozbiljne prepreke. Talijanski centri u Albaniji zapeli su u sudskim postupcima, danski plan za Ruandu nije zaživio, a britanski model na kraju je odbačen nakon višegodišnjih pravnih izazova.