Piše: Sead Numanović / Politički.ba

Kako sada stvari stoje, Christian Schmidt do daljnjeg je visoki predstavnik.

Dogovor o njegovom nasljedniku još nije postignut. I on postaje sve neizvjesniji.

Kako saznaje Politicki.ba, dosadašnji pokušaji nisu urodili plodom.

Antonio Zanardi Landi i Rene Troccaz i dalje ostaju glavni kandidati.

Ali se razmatra i opcija, posebno među evropskim zvaničnicima, da se pronađe treći, kompromisni i naglašeno evropski kandidat.

Tokom nedavnih razgovora u grupi sedam najrazvijenijih država svijeta, pitanje nasljednika Schmidta nije ni pomenuto, iako su mnogi očekivali da se o tome diskutira na nivou savjetnika šefova ili država najzainteresiranijih najbogatijih država svijeta. 

Ministri vanjskih poslova EU su na nedavnom Vijeću za vanjske poslove (FAC) imali pred sobom i ovu temu. Ali ni tu nije napravljen nikakav dogovor.

O nasljedniku visokog predstavnika danas su trebali razgovarati premijerka Italije Giorgia Meloni i predsjednik Francuske Emmanuel Macron. Za sada nema informacija da li su i je li postignut ikakav dogovor.

Francuska i Italija imaju rastući broj neriješenih problema i današnji susret trebao je staviti tačku na što više njih. 

BiH je najnoviji predmet sporenja Rima i Pariza.

Evropske diplomate žele da dvije države postognu što detaljniji i bolji sporazum, kako bi Unija mogla jednoglasnije nastupati.

Na sastancima u Sarajevu, kojih je bilo nekoliko nakon debakla SB PIC 4. juna, ambasadori nisu mogli ništa odlučiti kada je novi visoki predstavnik u pitanju. 

Kako sada stvari stoje, nije izvjesno da će odluka biti donesena ni nakon 1. jula. 

Suština spora je američki pristup. 

Kako za Politicki.ba govore evropski zvaničnici, Zanardi Landi je 'sasvim prikladan kandidat'.

"Da se političari nisu upetljali, sve je moglo biti gotovo već 4. juna", tvrdi jedan od njih. 

A suština sukoba sa dvije strane Atlantskog okeana uopće nije ime Schmidtovog nasljednika.

Suština je mandat novog visokog predstavnika!

On, upozoravaju Evropljani, nije niti može biti 'produžena ruka' biznis dilova.

On, nadalje, nije, niti će biti, eksponent politike jedne države, koja god to bila. 

I on, ko god to bio, ne može imati podršku Evropljana ako će selektivno ukidati mjere svojih prethodnika. 

Nadalje, nejasno je da li iza iznuđene ostavke Schmidra početkom maja stoji ikakav dogovor sa bilo kojim akterom u BiH ili širem ili daljem okruženju.

Sasvim konkretno, da li su američki lobisti Milorada Dodika "kupili" (sa ili bez navodnika) od administracije Donalada Trumpa, povratak političkog lidera bosanskih Srba na političku scenu Bosne i Hercegovine.

Njemu je, po odluci Suda BiH zabranjeno političko djelovanje narednih šest godina. 

Pošto se ne zna da li i ako ima, kakav dil postoji, pošto zvanični Vašington ne odgovara ni na te upite, imenovanje novog visokog predstavnika će čekati. 

I neće čekati samo dok se zaključe biračke liste i Dodik ostane izvan njih. 

Čekat će dok detalji mandata nasljednika Christiana Schmidta ne budu precizirani.

Sa druge strane Atlantika, ultimativni su: Schmidtov zadnji radni dan u OHR-u je 30. juni. I tada mora otići!

Stoga, ne treba ni praviti, a još manje očekivati bilo kakav 'spektakl' od predstojeće sjednice Vijeća za provođenje mira (PIC), u Sarajevu zadnjeg dana juna. 

Radi se o redovnom sastanku na nivou ambasadora članica ove asocijacije akreditiranih u Bosni i Hercegovini. 

Oni se sastaju svako 15 dana. Tako su se sastali 15. juna, pa sada 30. juna. Pa će opet za 15 dana. 

A mogu se sastati i sutra, ako se na nivou glavnih gradova vodećih zapadnih država postigne sporazum. 

A toga još uvijek nema. Niti se nazire. Iako, do zadnjeg dana ovog mjeseca ima još vremena...

Iz Berlina za Politicki.ba poručuju da bi 'nekih pomaka' moglo biti naredne sedmice. Ali ne žele reći kojih. I hoće li ih stvarno biti. 

Iz Pariza 'išarete' da se radi na telefonskom razgovoru Macrona sa šefom američke diplomatije i savjetnikom Trumpa za nacionalnu sigurnost Marcom Rubiom. Ali niko precizno ne zna da li će se i kada taj razgovor upriličiti. 

Rubio je trenutno na Bliskom istoku gdje sa arapskim saveznicima precizira dogovore SAD i Irana o obustavi ratnih djejstava. Dok je tamo, on - kao sin kubanskog imigranta - tvita o Kubi. Ne i o Evropi. A pogotovo ne o Schmidtovom nasljedniku.