Ukrajinski krstareći projektil FP-5 Flamingo, domaće razvijeno oružje koje je u ranijim napadima uglavnom bilo obarano ili je promašivalo ciljeve, prvi je put pokazao ozbiljan borbeni učinak. Prema geolociranim snimkama objavljenima tijekom vikenda, tri od pet projektila pogodila su vojno-industrijsko postrojenje Titan-Barrikady u Volgogradu, duboko na teritoriju Rusije

Ukrajinski službeni izvori tvrde da je u noći s 26. na 27. juna lansirano pet teških krstarećih projektila FP-5 Flamingo, koje proizvodi kijevska kompanija Fire Point. Projektili su, prema tim navodima, preletjeli između 500 i 900 kilometara ruskog zračnog prostora prije nego što su pogodili Federalni istraživačko-proizvodni centar Titan-Barrikady, važan pogon ruske vojne industrije.

Guverner Volgogradske oblasti Andrej Bočarov nakon napada je objavio da je ukrajinski udar oštetio “proizvodni pogon” u Volgogradu te da je ozlijeđeno najmanje deset ljudi. Detalje o prirodi oštećenog objekta nije iznio, piše Kyiv post.

Teško oštećene radionice

Analiza snimki s terena, koju su proveli OSINT istraživački timovi Dnipro Osint, poznat i kao Harbuz, te Exilenova+, upućuje na to da su dvije radionice u kompleksu, označene kao broj 2 i broj 38, pretrpjele velika strukturna oštećenja izazvana eksplozijom i požarom.

Radionica 38 smatra se glavnim proizvodnim pogonom tvornice. U njoj se, prema OSINT analizama, nalaze alatni strojevi i montažne linije, uključujući završnu proizvodnju lansirnih sustava za balističke projektile i nosače projektila koje koristi ruska vojska. Među proizvodima pogona navode se lanseri i komponente za sustav Iskander-M, balističko oružje kojim Rusija već godinama gađa ukrajinske gradove, infrastrukturu i industrijske objekte.

Na snimkama se vide urušeni nosači, srušeni zidovi i uništeni teški strojevi. Takva razina razaranja odgovara detonaciji bojeve glave s približno pola tone eksploziva. Snimke iz kompleksa Barrikady, uključujući videozapis same eksplozije, pokazuju i treći izravno pogođeni pogon, iako on zasad nije identificiran. Dio promatrača tvrdio je da se na području tvornice čula ili vidjela i četvrta eksplozija, ali neovisni istraživači to nisu potvrdili.

Ni ruski ni ukrajinski službeni izvori nisu objavili gdje su završila dva projektila koja nisu pogodila postrojenje. Iste noći ruska vojska tvrdila je da je iznad ruskog teritorija i okupiranih dijelova Ukrajine oborila više od 175 ukrajinskih dronova, a ciljeve je opisala upravo kao “dronove”.

Oružje koje je dosad često promašivalo

FP-5 Flamingo prvi je put javno spomenut kao oružje u razvoju u kolovozu 2025., a njegovo prvo potvrđeno borbeno lansiranje zabilježeno je u maju 2026. Prije napada na Volgograd Ukrajina ga je, prema dostupnim procjenama, ispalila ukupno 34 puta na ciljeve u Rusiji. Učinkovitost je pritom bila znatno slabija nego u najnovijem napadu.

U udaru 10. lipnja na pogon obrambene elektronike u Čeboksariju, udaljen oko 1000 kilometara od vjerojatnih mjesta lansiranja, ruska protuzračna obrana oborila je tri od pet projektila. Od dva koja su stigla do šire zone cilja, samo je jedan pogodio tvornički kompleks i eksplodirao, dok je drugi promašio. Taj napad uslijedio je nakon pokušaja od 4. maja, kada su ruske snage oborile četiri od pet projektila, a jedini preživjeli pao je stotinama metara od cilja.

Prema brojanju Kyiv Posta i OSINT analizama, od 34 lansiranja prije napada na Barrikady samo je pet projektila FP-5 vjerodostojno pogodilo predviđene ciljeve.

U tom smislu napad od 27. juna predstavljao bi jedan od najuspješnijih ukrajinskih raketnih udara u cijelom ratu. Po učinku se uspoređuje s napadom iz septembra 2023., kada je deset britanskih projektila Storm Shadow pogodilo ruski okupiranu luku Sevastopolj, pri čemu su tri projektila teško oštetila podmornicu i desantni brod u suhom doku.

Zašto je ovaj put uspjelo?

Direktor Fire Pointa Denys Shtilerman u intervjuu objavljenom u subotu na YouTubeu rekao je da su ključni problemi u ranijim napadima bili preciznost navigacijskih sustava i sposobnost projektila da do cilja stigne na vrlo maloj visini, uz izbjegavanje guste ruske protuzračne obrane.

Institut za proučavanje rata, ISW, u analizi objavljenoj u petak naveo je da je Ukrajina možda iskoristila rupe u ruskom sustavu zračnog nadzora nastale nakon ranijih napada na ruske zrakoplove A-50, namijenjene ranom upozoravanju i radarskom nadzoru. Procjenjuje se da rusko ratno zrakoplovstvo ima manje od deset operativnih A-50 zrakoplova, a oni moraju nadzirati golemi zračni prostor koji se proteže kroz 13 vremenskih zona.

Prema istraživanju OSINT skupine OKO Gora, ukrajinski planeri su od siječnja 2026. promijenili obrazac korištenja Flaminga. Umjesto ciljeva u južnoj Rusiji i na okupiranom Krimu, sve češće biraju mete dublje u Ruskoj Federaciji, osobito industrijske pogone smještene uz velike rijeke, poput Volge i Kame.

Sva potvrđena lansiranja Flaminga u 2026. godini, uključujući najnoviji napad, bila su usmjerena na ciljeve blizu velikih vodenih tokova. Prema toj analizi, takvi pravci mogli bi projektilima omogućiti let na vrlo malim visinama, što otežava njihovo otkrivanje i presretanje.

Velik, jeftin i neugodan za rusku odbranu

Za razliku od starijih krstarećih projektila, koji su se uglavnom izrađivali od aluminija, titana i čelika, FP-5 Flamingo u konstrukciji intenzivno koristi karbonska vlakna. Prema tvrdnjama konstruktora, projektil ima relativno mali radarski odraz, ali nije riječ o pravom stealth oružju. Može ga se otkriti radarom, pod uvjetom da sustav može pratiti ciljeve koji lete iznimno nisko.

Glavna prednost Flaminga, prema Shtilermanu i drugim direktorima Fire Pointa, jest u tome što je projektiran za brzu i relativno jeftinu proizvodnju. Za pogon koristi odbačene avionske mlazne motore, a kao bojeve glave prilagođene sovjetske zrakoplovne bombe.

Dug je oko 14 metara, ima raspon krila od približno šest metara i višestruko je veći od američkog Tomahawka. Cijena jednog Flaminga procjenjuje se na između 500.000 i milijun dolara, dok napredni Tomahawk stoji oko dva milijuna dolara.

U Fire Pointu su krajem 2025. tvrdili da će serijska proizvodnja dosegnuti oko 30 projektila mjesečno, a do kraja 2026. više od 200 mjesečno. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sredinom veljače rekao je kijevskim medijima da je proizvodnja usporena nakon ruskih udara na jedan pogon Fire Pointa, ali da će se nastaviti i širiti.

Ruski blogeri upozoravaju na masovnu proizvodnju

Upravo mogućnost masovne proizvodnje najviše zabrinjava ruske vojne komentatore. Popularni proruski milbloger Dva Mayor, kojeg prati više od milijun ljudi, nakon napada na Volgograd napisao je da je opasnost Flaminga u tome što bi njegova proizvodnja mogla poprimiti industrijske razmjere.

“Naša protuzračna obrana mogla bi biti preopterećena, kao što je već sada preopterećena dronovima”, napisao je, dodajući da Rusija može jačati protuzračnu obranu i pokušavati obarati ciljeve iznad vlastitog teritorija, ali i razmišljati o udarima na proizvodne pogone — čak i ako se oni ne nalaze u Ukrajini.

Shtilerman je u istom intervjuu potvrdio da Fire Point nastavlja raditi i na novom balističkom projektilu FP-9, dometa oko 800 kilometara. Testiranja motora trebala bi se održati u lipnju, a probni letovi uskoro nakon toga.

“Čim testni let pokaže da sve radi kako treba, sljedeći bi let trebao biti lansiran prema Moskvi”, rekao je Shtilerman.