Prema internom dokumentu Europske komisije u koji je imao uvid POLITICO, mađarska obavještajna mreža djelovala je iz mađarskog veleposlanstva u Bruxellesu, a njezine aktivnosti znatno su se intenzivirale tokom 2015. godine.

Dokument iz aprila ove godine sažima rezultate istrage koju je vodio povjerenik za borbu protiv prijevara Piotr Serafin. Njegova je zadaća bila ispitati navode da su mađarski obavještajci raspoređeni u stalnom predstavništvu Mađarske pri Europskoj uniji sredinom prošlog desetljeća pokušavali vrbovati dužnosnike europskih institucija.

Istraga je utvrdila da su mađarske obavještajne službe između 2013. i 2016. godine u stalno predstavništvo poslale više svojih operativaca pod diplomatskim pokrićem.

Aktivnosti tih obavještajnih časnika u Bruxellesu isprva su bile diskretne, no od 2015. postajale su sve otvorenije - navodi se u dokumentu.

Zbog pojačanih aktivnosti postojanje obavještajne mreže postalo je poznato među mađarskim dužnosnicima zaposlenima u europskim institucijama, što je, prema ocjeni Komisije, oslabilo učinkovitost njezina djelovanja.

-Prema našim saznanjima, te su aktivnosti prestale 2016. godine - stoji u izvještaju.

U vrijeme kada je mreža navodno djelovala, mađarsko stalno predstavništvo od 2015. vodio je Olivér Várhelyi, tadašnji mađarski veleposlanik pri Europskoj uniji, a danas europski povjerenik za zdravstvo i dobrobit životinja. U predstavništvu je radio još od 2011. godine.

Kada su mediji prošle godine prvi put objavili optužbe da je mađarsko veleposlanstvo bilo baza obavještajne mreže, Várhelyi je predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen rekao da nije znao ništa o navodnim aktivnostima mađarskih službi.

Svoj je stav ponovio i u januaru ove godine tokom saslušanja u Europskom parlamentu, kada su ga zastupnici ispitivali o aferi.

-Jesu li mi mađarske ili bilo koje druge obavještajne službe pristupile kako bih im dostavljao povjerljive informacije? Ne, nisu - rekao je Várhelyi zastupnicima.

Ni Serafinova istraga nije identificirala pojedince koji bi mogli biti izravno odgovorni za operaciju.

Na temelju prikupljenih informacija i s obzirom na ograničene ovlasti kojima Komisija raspolaže, nije moguće utvrditi pojedinačnu odgovornost ili umiješanost bilo koga osim samih obavještajnih oficira - navodi se u dokumentu.

Izvještaj, koji je dostavljen zastupnicima Europskog parlamenta, istodobno navodi da Komisija nije pronašla dokaze o "ozbiljnim sigurnosnim propustima".

Mađari šute

Ipak, prvi put ikada službeno potvrđuje da je obavještajna mreža postojala te da su njezina meta bili zaposlenici institucija Europske unije.

Obavještajni oficiri koristili su svoj službeni položaj kako bi izvršavali posebnu zadaću koja je očito nadilazila uobičajene diplomatske aktivnosti stalnog predstavništva - stoji u dokumentu.

Posebno se navodi da su uspostavljali kontakte s dužnosnicima Europske komisije mađarskog porijekla te od njih pokušavali prikupiti detaljne informacije o radu Komisije na temama koje su bile od posebnog interesa za mađarsku vladu.

Mađarsko stalno predstavništvo u Bruxellesu nije odgovorilo na upit za komentar.

Europska komisija uputila je POLITICO na izjavu glasnogovornika Balázsa Ujvarija, koji je nakon zaključenja istrage u aprilu poručio:

-Komisija je zaključila da u vezi s navodima objavljenima u medijima nije utvrđeno postojanje ozbiljnog sigurnosnog propusta.