Europska komisija istražuje mogućnost opremanja novih automobila tehnologijom koja automatski interveniše ako vozač prebrzo vozi. Sistem koristi satelitsku navigaciju, digitalne karte, 5G signale i kamere koje prepoznaju saobraćajne znakove. Čim automobil uđe na cestu s nižim ograničenjem brzine, softver može ograničiti snagu motora tako da vozač ne može prekoračiti dopuštenu brzinu. U hitnim situacijama sistem bi se mogao privremeno deaktivirati kako bi se omogućio kratak period povećanja brzine.

Planovi su još uvijek u fazi istraživanja, izvještavaju britanske novine The Telegraph. Prema različitim izvorima, Evropska komisija razgovara s proizvođačima automobila i organizacijama za sigurnost u saobraćaju o mogućem pooštravanju postojećih pravila. To bi predstavljalo najdalekosežniju reformu u automobilskoj industriji otkako je vezivanje sigurnosnog pojasa postalo obavezno prije 43 godine. Od jula 2024. svi novi automobili koji se prodaju u EU moraju biti opremljeni inteligentnim sistemom za pomoć pri brzini (ISA). Ovaj sistem prepoznaje važeće ograničenje brzine i upozorava vozače zvučnim signalom, vibracijom volana ili porukom na instrument tabli ako voze prebrzo. Vozač može ignorisati ovo upozorenje.

Organizacije za sigurnost saobraćaja vide mnoge prednosti u sistemu koji interveniše. Tvrde da bi se broj ozbiljnih saobraćajnih nesreća mogao značajno smanjiti jer je brzina i dalje glavni uzrok smrtonosnih nesreća.

Istovremeno, postoji zabrinutost u vezi s pouzdanošću tehnologije. U praksi, čini se da sistemi brzine ne prepoznaju uvijek ispravnu maksimalnu brzinu. Saobraćajni znakovi se mogu propustiti, digitalne karte mogu biti zastarjele, a GPS lokacije nisu uvijek tačne. Kritičari upozoravaju da neočekivano kočenje automobila zapravo može uzrokovati opasne situacije, na primjer kada saobraćaj koji prati vozilo to ne uzme u obzir. Ostaju i pitanja u vezi s kibernetičkom sigurnošću i privatnošću.

Stručnjaci ističu da sistemi sposobni za automatsko upravljanje vozilima moraju biti posebno dobro zaštićeni od kvarova ili digitalnih napada. Države EU bi također mogle godišnje izgubiti stotine miliona eura zbog izgubljenih prihoda od kazni za prekoračenje brzine.

Glasnogovornik Evropske komisije naglašava da još nema konačnog prijedloga.

Prema Komisiji, razgovori s automobilskom industrijom i drugim akterima imaju za cilj istražiti treba li u budućnosti prilagoditi trenutna sigurnosna pravila. Ako EU na kraju odluči uvesti obavezni sistem ograničenja brzine, on će se primjenjivati ​​samo na novoprodane automobile. Hoće li i kada takva mjera zapravo biti uvedena još uvijek nije jasno, ali najčešće spominjana godina je 2030.