Turizam je godinama bio jedan od glavnih oslonaca kubanske privrede. Ostrvo poznato po bijelim pješčanim plažama, kolonijalnim gradovima i karipskom šarmu privlačilo je milione posjetilaca iz cijelog svijeta. Danas je slika potpuno drugačija. Ulice koje su nekada vrvjele od turista gotovo su puste, hoteli rade sa minimalnim brojem gostiju, a sve veći ekonomski problemi dodatno produbljuju krizu.

Kubanska ekonomija počela je naglo slabiti nakon novog vala američkih sankcija koje je uvela administracija predsjednika Donalda Trumpa. Uz sve veće nestašice osnovnih proizvoda i pad prihoda, posebno je pogođen turistički sektor, koji je nekada donosio milijarde dolara.

Posljedice su vidljive širom zemlje, naročito u historijskom jezgru Havane. Stari dio grada, La Habana Vieja, poznat po jednoj od najbolje očuvanih kolonijalnih cjelina u Americi, danas izgleda gotovo napušteno. To potvrđuje i ulični muzičar Elio, koji već skoro tri decenije svira gitaru na trgu Plaza Vieja:

„Možda su svi ostali kod kuće. Prođe tek poneki turista, možda jedan tokom sat vremena“, kaže on.

Statistika pokazuje koliko je situacija ozbiljna:

• Tokom prvih pet mjeseci ove godine Kubu je posjetilo svega oko 360.000 stranih gostiju.

• To predstavlja pad od čak 58 posto u odnosu na isti period prošle godine.

• Za poređenje, Dominikanska Republika je za samo šest mjeseci privukla deset puta više turista.

Sankcije dodatno pogoršale krizu

Problemi nisu počeli samo padom broja turista. Američka vojna operacija u Venecueli početkom godine prekinula je jedan od glavnih kanala snabdijevanja Kube naftom. Ubrzo potom uslijedile su nove američke mjere koje su dodatno ograničile isporuku goriva otoku.

Posljedice su bile ozbiljne. Pojedine avio-kompanije otkazale su letove jer na Kubi više nisu mogle dopunjavati rezervoare svojih aviona, što je dodatno smanjilo broj dolazaka. Istovremeno, Washington je pojačao pritisak na strane kompanije koje sarađuju sa kubanskom vojskom, a upravo ona kontroliše veliki dio turističkog sektora. Zbog toga su brojni međunarodni hotelski lanci odlučili napustiti Kubu.

Američka administracija tvrdi da je cilj ovih mjera izvršiti pritisak na kubanske vlasti kako bi otvorile politički sistem i omogućile veća strana ulaganja, uključujući i ona u turizam.

U intervjuu za Axios u junu, Donald Trump uporedio je turistički potencijal Kube sa naftnim bogatstvom Venecuele:

„Venecuela ima naftu. Kuba nema. Ali Kuba ima prelijepe nekretnine i fantastičnu obalu“, rekao je Trump, dok njegova administracija razmatra nove mjere pritiska na Havanu, među kojima se, prema navodima medija, spominje čak i mogućnost vojne intervencije.

Putovanje na Kubu postalo je neprivlačno

Turistički sektor bio je teško pogođen još tokom pandemije koronavirusa, a oporavak nikada nije u potpunosti uslijedio. Novi val sankcija dodatno je obeshrabrio potencijalne posjetioce.

Direktorica turističke agencije Cubania, Lucy Davies, kaže da mnogi više ne žele putovati u zemlju koja se suočava sa tolikim problemima.

„Ljudi mogu prihvatiti određene neugodnosti tokom odmora, ali odlazak na Kubu danas sve više liči na neku vrstu mračnog turizma“, ocjenjuje ona.

Njena agencija danas se mnogo više bavi prikupljanjem donacija hrane za lokalno stanovništvo nego organizovanjem turističkih putovanja. Kako kaže, bivši klijenti žele pomoći Kubancima koji se bore sa nestašicama, a to je ujedno postao način da zaposleni u agenciji zadrže posao.

„Neprestano slušam priče o ljudima koji gladuju. Ne možemo pomoći svima, ali želimo učiniti makar ono što je u našoj moći“, kaže Davies.

Hoteli ostali bez gostiju

Kubanske vlasti su prethodnih deset godina ogromna sredstva usmjeravale u izgradnju novih hotela, vjerujući da će upravo turizam biti motor razvoja zemlje. Međutim, mnogi od tih objekata danas su gotovo prazni.

Predsjednik Miguel Díaz-Canel izjavio je u junu da bi u okviru ekonomskih reformi Kubanci mogli upravljati hotelima u ime države. „Otvoreni smo za sve Kubance koji žele ulagati u hotele i njima upravljati. Tu mogućnost nudimo i našim građanima koji žive u inostranstvu“, rekao je predsjednik, uz napomenu da bi država i dalje ostala vlasnik hotelskih objekata.

Ekonomista Pedro Monreal smatra da je vlada napravila ozbiljnu grešku jer je previše ulaganja usmjerila u turističku infrastrukturu, dok su zdravstvo, obrazovanje i poljoprivreda ostali zapostavljeni. Prema njegovom mišljenju, upravo kombinacija prevelikog oslanjanja na turizam i snažnih američkih sankcija dovela je zemlju na ivicu ozbiljne ekonomske krize.

Iako su postojeći hoteli uglavnom prazni, kubanske vlasti nastavljaju izgradnju novih objekata. Zbog toga su brojni nedovršeni ili gotovo prazni hoteli postali simbol propasti sektora koji je decenijama važio za najveću nadu kubanske privrede.