Evropski parlament dao je zeleno svjetlo za nastavak pregovora o uvođenju digitalnog eura, stabilne digitalne valute kojom Evropska centralna banka (ECB) želi osigurati monetarni suverenitet Evrope i ponuditi građanima sigurnu alternativu za plaćanje. Iako su kriptovalute poput Bitcoina trebale donijeti revoluciju u plaćanjima, zbog velikih oscilacija vrijednosti i dalje najčešće koristimo gotovinu i kartice, piše Deutsche Welle.

U potrazi za monetarnim suverenitetom

Uvođenje digitalnog eura nije samo tehnološka nadogradnja, već i geopolitička nužnost. Evropa je uveliko ovisna o američkim platnim sistemima poput Vise i Mastercarda, a usluge mobilnog plaćanja kao što su Google Pay, Apple Pay ili PayPal stvaraju dodatni nivo ovisnosti. U svijetu u kojem američka vlada nenadano mijenja trgovinska pravila ili pooštrava kontrole izvoza, nezavisnost vlastite valute postaje sve važnija.

"Kad bi se sve transakcije u svijetu obračunavale u dolarima, a digitalni euro ne bi postojao, to bi ograničilo mogućnost Evropske centralne banke da upravlja vlastitom valutom", rekao je za DW Bas van Donselaar iz konsultantske kompanije PaymentGenes. Kako se trgovina sve više seli na internet, digitalni euro mogao bi pomoći u boljem upravljanju novčanom masom i zaštiti eura od vanjskih šokova. Druge velike ekonomije već su otišle korak dalje, a prednjači Kina sa svojim digitalnim juanom (e-CNY) za koji je od 2020. otvoreno više od 230 miliona privatnih i gotovo 19 miliona poslovnih digitalnih novčanika.

Je li ugrožena finansijska stabilnost Evrope?

Jedan od glavnih izazova jeste činjenica da digitalni euro ne bi funkcionisao kao klasični tekući račun. U suprotnom bi, u slučaju ekonomske krize, građani mogli masovno prebaciti sredstva iz banaka u sigurni digitalni euro, što bi ugrozilo bankarski sistem.

"Ako ne postoji ograničenje koliko digitalnih eura građani mogu posjedovati, on će postati zamjena za bankovne račune", upozorava Emmanuelle Auriol, ekonomistica sa Univerziteta Toulouse School of Economics.

Kako bi to spriječio, ECB planira zaštitne mehanizme. Jedan od prijedloga je ograničenje od 3000 eura na računu u digitalnim eurima, pri čemu bi se višak automatski preusmjeravao na povezani bankovni račun. Uz to, digitalni euro ne bi nosio kamatu kako bi se smanjio podsticaj za povlačenje štednje iz banaka, a ni preduzeća ne bi smjela držati velike iznose u digitalnim eurima.

Privatnost bez nadzora

Pitanje privatnosti i dalje je jedna od najvećih briga potrošača. Neki strahuju da bi digitalna valuta centralne banke mogla omogućiti državni nadzor nad finansijama, a kritičari povlače poređenja s kineskim sistemom socijalnog kreditiranja. Auriol smatra da takvo poređenje nije opravdano. "Sistemi socijalnog kreditiranja nemaju nikakve veze s digitalnim eurom. Zaštita privatnosti može se uskladiti s mjerama za suzbijanje kriminala, bez stvaranja instrumenata društvenog nadzora", rekla je za DW.

ECB također planira omogućiti direktna plaćanja između pametnih telefona. Time bi se u svakodnevnim transakcijama mogla očuvati anonimnost slična onoj koju pruža gotovina. Evelien Witlox, direktorica projekta digitalnog eura pri ECB-u, opisuje planove kao "sigurnu javnu opciju za digitalna plaćanja koja spaja jednostavnost i praktičnost modernih načina plaćanja s povjerenjem i stabilnošću gotovine".

Kako pridobiti banke?

Trgovci trenutno pri svakom kartičnom plaćanju plaćaju naknade koje se kreću između 0.5 i 1.5 posto, a koje dijele banka i pružalac platnih usluga. Digitalni euro trebao bi smanjiti te troškove, no banke ističu da upravo tim naknadama finansiraju digitalnu infrastrukturu.

"Pronalaženje ravnoteže između modela naknada za banke i trgovce presudno je. Niže naknade za trgovce svakako su razumljive, ali najveći dio posla obavljat će banke i zato i one trebaju održiv poslovni model", izjavio je van Donselaar.

Što to znači za građane

Kako bi digitalni euro bio široko prihvaćen, ECB mu želi dati status zakonskog sredstva plaćanja. To bi značilo da bi ga svaki trgovac koji ima terminal za kartično plaćanje morao prihvatati, i to bez dodatnih naknada za potrošače. "Kao i kod fizičkih novčanica, njegovu vrijednost garantovao bi Eurosistem. Digitalni euro stoga uvijek vrijedi jednako kao i obični euro. Za razliku od kriptovaluta, njegova je vrijednost stabilna i ne oscilira", pojasnila je Witlox. Digitalni euro mogle bi ponuditi i članice EU koje još nisu uvele zajedničku valutu, a funkcionisao bi i izvan mreže, što je korisno u slučaju nestanka struje.

Koji su idući koraci?

Iako je do primjene još dug put, Evropski parlament je ovog četvrtka dao zeleno svjetlo za nastavak pregovora s Vijećem EU i Evropskom komisijom. Evropski donosioci odluka žele usvojiti pravni okvir još tokom ove godine. Pilot-projekt planiran je za 2027., dok bi puna primjena mogla uslijediti 2029. godine.