Piše: Augustin Palokaj (Jutarnji list)

Europska unija je i ove godine, kao što to čini svake godine u ovo doba, izrazila solidarnost sa žrtvama genocida u Srebrenici, njihovim obiteljima te pozvala sve strane da priznaju činjenice. Taj zločin nazivaju među “najmračnijim poglavljima europske kolektivne svijesti”. Ali istovremeno, najviši dužnosnici EU bez problema surađuju, smatraju ih “dobrim prijateljima”, s onim političarima koji otvoreno negiraju taj genocid, pa čak i prijete onima u njihovom narodu koji izražavaju bilo kakvu spremnost za priznanje tih činjenica, onako kako traže EU i šira međunarodna zajednica.

O godišnjici genocida u Srebrenici u petak su se oglasili najprije glasnogovornici u Europskoj komisiji, a potom zajedničkim priopćenjem i Visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas i povjerenica za proširenje Marta Kos.

“Sutra obilježavamo genocid u Srebrenici, sjećajući se 8.300 bošnjačkih žrtava. Ovaj datum stoji među najmračnijim poglavljima europske kolektivne svijesti. Sjećamo se žrtava i izražavamo sućut njihovim obiteljima. Pozivamo sve strane da prihvate činjenice, podrže otkrivanje istine o nestalima i promoviraju mirni suživot”, rekla je na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu Anitta Hipper, glasnogovornica zadužena za vanjsku politiku. Na to je Paula Pinho, glavna glasnogovornica Komisije, dodala: “Prisjećamo se i podsjećamo kako se ne bi ponovilo.”

Odmah nakon toga novinarima je stiglo i zajedničko priopćenje Visoke predstavnice Kallas i povjerenice Kos.

“Sutra Europa odaje počast u znak sjećanja na 8.300 bošnjačkih muškaraca i dječaka koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici prije 31 godinu. Naše su misli s obiteljima žrtava genocida. Dijelimo bol s onima koji prolaze kroz patnju nerazjašnjene sudbine njihovih voljenih i nastavljamo biti uz one preživjele čiji su životi bili promijenjeni u srpnju 1995. godine”, kažu one u priopćenju.

“Genocid u Srebrenici je među najmračnijim epizodama europske povijesti. Podsjeća nas na obvezu izgradnje miroljubivog društva, zaštitu ljudskih života i dostojanstva te na obranu temeljnih vrijednosti na kojima je utemeljena Europska unija”, kaže se dalje u zajedničkom priopćenju dviju visokih dužnosnica EU-a koje se bave regijom Zapadnog Balkana.

U nastavku navode kako EU “odaje počast žrtvama držeći se povijesne istine, čuvajući sjećanje i osiguravajući da se lekcije iz Srebrenice prenesu na buduće naraštaje”.

“To je bila i namjera Opće skupštine UN-a kada je prije dvije godine proglasila 11. srpnja međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Nema mjesta u Europi za poricanje genocida, revizionizam ili veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Pozivamo sve lidere u Bosni i Hercegovini i u cijeloj regiji da izaberu odgovornost umjesto podjela, dijalog umjesto konfrontacije, i podrže postupak otkrivanja i identifikacije preostalih žrtava. Za liječenje rana iz prošlosti potrebna je hrabrost, iskren angažman i dosljedna privrženost pomirenju. Europska unija čvrsto ostaje privržena europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine kao suverene, ujedinjene, multietničke i demokratske zemlje”, završavaju svoje priopćenje Kallas i Kos.

Ipak, ovakve poruke koje godinama dolaze od EU izgledaju donekle licemjerne s obzirom na to da se ne poduzima ništa protiv onih koji negiraju genocide. Prema brojnim izvješćima same Europske unije u Srbiji se, s najviše razine vlasti, negira genocide, veličaju se osuđeni ratni zločinci. Nekima od osuđenih ratnih zločinaca se daje prostora u medijima i u političkom djelovanju stranaka i sve to bez posljedica. EU do sada nije ništa poduzela po tom pitanju osim ponavljanja poruka o pomirenju, priznavanju genocida i prestanku veličanja zločinaca. Ne samo da Srbija nema posljedica zbog toga već Komisija i Europsko Vijeće snažno pritišću države članice da omoguće napredak Srbije na putu prema EU.