Organizacije civilnog društva i pojedinci iz regiona najoštrije su osudili napad na književnika Vladimira Arsenijevića, do kojeg je došlo jutros ispod Brankovog mosta u Beogradu. Napad je onemogućio i planirano memorijalno okupljanje povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

U zajedničkom saopćenju navodi se da je grupa od 20 do 30 osoba dočekala Arsenijevića, osnivača i programskog direktora udruženja Krokodil, na mjestu gdje je trebalo da se održi komemoracija u organizaciji koalicije "Ljudi pamte ljude". Prema svjedočenju samog Arsenijevića, napadači su ga fizički napali, prijetili mu i ispisali prostor porukama kojima se veličaju osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić i Vojska RS, koji su taj genocid izvršili.

Kao posljedica napada, planirana komemoracija otkazana je iz bezbjednosnih razloga, čime su napadači ostvarili neposredan cilj – spriječili su građane Srbije da javno i dostojanstveno odaju počast žrtvama genocida. Događaju je, prema najavama, trebalo da prisustvuje i ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji, što ovaj napad dodatno čini i udarom na diplomatske i međunarodne napore ka suočavanju s prošlošću i pomirenju u regionu.

Potpisnice saopćenja ocjenjuju da prizor organizovane grupe koja sačekuje i fizički napada nekoga ko se sprema odati počast žrtvama pokolja, dok prostor ostavlja ispisan porukama kojima se veličaju ratni zločinci, podsjeća na obrazac fašističkih crnokošuljaša koji su u predvečerje i tokom Hitlerovih ofanziva u Drugom svjetskom ratu organizovano prebijali i zastrašivali neistomišljenike na ulicama. Prema njihovoj ocjeni, ta paralela nije pretjerana, već predstavlja ozbiljan alarm koji zahtijeva širok protest u znak podrške građanskim aktivistima, među kojima je i Arsenijević.

Pozadina i odgovornost institucija

Potpisnice ove izjave smatraju da:

• ovaj napad na Arsenijevića nije ni prvi ni izolovan incident, već direktna posljedica višedecenijske politike poricanja i relativizacije genocida u Srebrenici, koju vode zvanične institucije i većina medija u Srbiji. Odbijanje da se genocid nedvosmisleno prizna, uporedo veličanje osuđenih ratnih zločinaca i odsustvo sistemske osude istorijskog revizionizma stvaraju atmosferu u kojoj nasilje nad onima koji insistiraju na istini postaje moguće, pa i očekivano.
• odgovornost za jutrošnji napad ne snose samo neposredni napadači, već i institucije koje godinama toleriraju i podstiču narativ poricanja, čime šalju poruku da će i nasilje nad braniocima kulture sjećanja proći bez ozbiljnih posljedica.
• sprječavanje mirne komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici predstavlja napad ne samo na Arsenijevića kao pojedinca, već i na pravo žrtava i njihovih porodica na dostojanstveno sjećanje, kao i na osnovna načela slobode okupljanja i izražavanja u Srbiji.
• prisustvo grafita koji veličaju ratne zločince na mjestu planirane komemoracije očigledan je simptom sistemskog poricanja genocida, koje se u Srbiji odvija uz podršku države.
• književnik i aktivista Vladimir Arsenijević decenijama je, kroz rad udruženja Krokodil i lični angažman, gradio prostor za dijalog i kulturnu razmjenu u regionu i na svjetskom nivou, ulažući kontinuiran trud u suočavanje s naslijeđem ratova devedesetih na bazi činjenica. Napad na njega napad je na sve koji se bave istim poslom.

Zahtjevi organizacija

Potpisnice saopćenja pozivaju:

1. Nadležne institucije Republike Srbije da hitno, temeljno i transparentno istraže napad, identificiraju i procesuiraju sve učesnike i naručioce, uključujući eventualne organizatore i podstrekače.
2. Državne organe da osiguraju fizičku bezbjednost Vladimira Arsenijevića, kao i svih aktivista koji će se večeras okupiti na Trgu Republike u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava, te da javno osude napad na najvišem nivou.
3. Najviše državne zvaničnike Republike Srbije da nedvosmisleno i javno priznaju genocid u Srebrenici, raskinu s praksom relativizacije i veličanja ratnih zločinaca i osude svaki vid istorijskog revizionizma – jer bez tog raskida, napadi poput jutrošnjeg ostaju izgledna posljedica, a ne izuzetak.
4. Institucije Republike Srbije da 11. juli uvrste u zvanični kalendar datuma koji se obilježavaju, čime bi se doprinijelo izgradnji trajnog mira kroz kulturu sjećanja zasnovanu na činjenicama.
5. Regionalne i međunarodne organizacije, ambasade i institucije Evropske unije da osude ovaj napad, prate razvoj događaja i javno ukažu na odgovornost srpskih institucija za atmosferu u kojoj se ovakvi napadi dešavaju.
6. Medije i javnost u regionu da ne dozvole normalizaciju nasilja i govora mržnje usmjerenog protiv onih koji se bave kulturom sjećanja i suočavanjem s prošlošću.

Potpisnice izražavaju punu solidarnost s Vladimirom Arsenijevićem, koalicijom nevladinih organizacija i aktivista "Ljudi pamte ljude" i svima onima koji, uprkos prijetnjama i nasilju, nastavljaju da se zalažu za istinu, pravdu i pomirenje u regionu.

Do trenutka objave, saopćenje je potpisalo više od 80 organizacija civilnog društva i pojedinaca iz regiona, a spisak ostaje otvoren za dalje potpisivanje:

1. Akcija za ljudska prava (HRA), Podgorica, Crna Gora
2. Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb, Hrvatska
3. Centar za građansko obrazovanje (CGO), Podgorica, Crna Gora
4. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Podgorica, Crna Gora
5. Forum Bošnjaka, Podgorica, Crna Gora
6. Eduko plus, Podgorica, Crna Gora
7. Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), Podgorica, Crna Gora
8. Udruženje "Štrpci – Protiv zaborava", Bijelo Polje, Crna Gora
9. Prima, Podgorica, Crna Gora
10. Koračajte sa nama – Phiren Amenca, Podgorica, Crna Gora
11. Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Podgorica, Crna Gora
12. Udruženje pravnika Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
13. Savez za djecu i mlade "Kuća", Podgorica, Crna Gora
14. Institut za medije Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
15. Asocijacija Spektra, Podgorica, Crna Gora
16. Crnogorski ženski lobi (CŽL), Podgorica, Crna Gora
17. 21. maj, Podgorica, Crna Gora
18. NOVA Centar za feminističku kulturu
19. Centar za ženska prava (CŽP)
20. Prazan prostor, Podgorica, Crna Gora
21. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja, Crna Gora
22. Jovana Marović, građanska aktivistkinja, Crna Gora
23. Aleksandar Saša Zeković, aktivista za ljudska prava i politike sjećanja, Crna Gora
24. Paula Petričević, građanska aktivistkinja, Crna Gora
25. Milena Bešić, građanska aktivistkinja, Crna Gora
26. Ivan Blažević, Evropski fond za Balkan (EFB)
27. Vasko Raičević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
28. Inicijativa za Hrvatsku slobode
29. Zaklada Solidarna
30. Pariter
31. Tena Prelec, Sveučilište u Rijeci / BiEPAG
32. CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
33. Domino
34. Centar za mir Osijek
35. Udruženje za razvoj kulture "URK"/Klub Močvara
36. Bacači sjenki
37. Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje Zagreb
38. Dugine obitelji
39. Liberal Alternative Institute, Sjeverna Makedonija
40. Maja Sever, novinarka
41. Sindikat novinara Hrvatske
42. U dobroj vjeri
43. Tanja Dabo, vizualna umjetnica
44. Ivica Prtenjača, pjesnik
45. NO SH/T mreža
46. Rajko Grlić, redatelj
47. Fond za humanitarno pravo, Kosovo
48. Goran Božičević
49. Dijana Cetina Mlađenović
50. Adrijana Cvrtila
51. Mladen Majetić
52. Sanja Sarnavka
53. Balša Brković, Podgorica, Crna Gora
54. Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo
55. Centar za nenasilnu akciju, Beograd
56. Edvin Kanka Ćudić, Sarajevo
57. Inicijativa mladih za ljudska prava, Srbija
58. Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Podgorica, Crna Gora
59. Juventas, Podgorica, Crna Gora
60. Varja Đukić, glumica, Crna Gora
61. Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan
62. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Podgorica, Crna Gora
63. Nikola Nikolić, pisac, Crna Gora
64. Sead Šabotić, reditelj, Crna Gora
65. Građanska alijansa, Podgorica, Crna Gora
66. Dragana Tripković, spisateljica, Crna Gora
67. Jelena Nenezić, glumica, Crna Gora
68. Impuls, Tutin, Srbija
69. Centar za biopolitičku edukaciju, Srbija
70. Marija Ratković, Srbija
71. Crnogorsko društvo nezavisnih književnika, Podgorica, Crna Gora
72. Inicijativa mladih za ljudska prava, Podgorica, Crna Gora
73. Elena Premate, Beograd, Srbija
74. Ivica Buljan, redatelj
75. Olivera Ilkić, Beograd
76. Maša Elezović, građanska aktivistkinja, Crna Gora
77. Udruženje mladih "Naš svet, naša pravila", Vranje, Srbija
78. Emilija Milenković, studentkinja i aktivistkinja
79. Pokret majki enklava Srebrenice i Žepe
80. Crnogorski PEN centar
81. Crnogorsko filološko društvo
82. Mladen Ivanović, aktivista, Crna Gora