Visoke ljetne temperature predstavljaju ozbiljan izazov za zdravlje, a posebno za osobe koje boluju od kardiovaskularnih bolesti. Stručnjaci upozoravaju da ekstremne vrućine mogu dodatno opteretiti srce i krvne sudove te povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

- Visoke temperature dovode širenja krvnih sudova i pojačanog znojenja sa ciljem održavanja normalne tjelesne temperature. Sa ciljem postizanja navedenog i održavanja adekvatne cirkulacije srce mora raditi intenzivnije. Zbog toga se kod osoba koje već imaju kardiovaskularna oboljenja visoke temperature mogu pogoršati postojeće stanje - govori dr. Ena Štimjanin, specijalista kardiologije u bolnici Medicana Sarajevo.

Zbog toga, navodi dr. Štimjanin, pacijentima se savjetuje „izbjegavanje boravka i fizičkog napora u najtoplijem dijelu dana, redovan unos tečnosti prema preporuci ljekara i boravak u rashlađenim prostorijama kada je to god moguće“.

Pored općih mjera zaštite od visokih temperatura, jedno od najčešćih pitanja koje pacijenti postavljaju odnosi se na terapiju koju svakodnevno koriste.

Dr. Štimjanin ističe da tokom perioda visokih temperatura posebnu pažnju treba posvetiti i redovnoj terapiji koju pacijenti koriste te dodaje da određeni lijekovi mogu povećati rizik od dehidracije ili pada krvnog pritiska, zbog čega je kod pojedinih pacijenata potrebno razmotriti prilagodbu terapije.

- Pojedini lijekovi kao što su diuretici ili lijekovi za sniženje krvnog pritiska mogu tokom velikih vrućina povećati rizik od dehidratacije ili pada krvnog pritiska koja se može prezentirati kao izražena žeđ, slabost, pospanost ili vrtoglavica. Zbog toga je pojedinim pacijentima potrebna prilagoba terapije. Savjetuje se da pacijenti ne isključuju ili mijenjaju terapiju samoinicijativno nego uz pregled i procjenu ljekara - pojašnjava dr. Štimjanin.

Osim pravilnog uzimanja terapije, važno je prepoznati i koje grupe pacijenata su najizloženije negativnim posljedicama visokih temperatura. Prema riječima dr. Štimjanin, određene kategorije stanovništva imaju značajno veći rizik od kolapsa i drugih ozbiljnih komplikacija tokom toplotnih valova.

- Najveći rizik imaju starije osobe, naročito one koje boluju od više hroničnih bolesti. Povećan rizik imaju pacijenti sa srčanom slabošću, koronarnom bolešću, bolestima srčanih zalistaka, te neliječenim ili loše kontroliranim krvnim pritiskom. Poseban oprez je potreban kod osoba koje rade  na otvorenom ili rade fizički zahtjevne poslove tokom natoplijeg dijela dana - kaže specijaliskinja kardiologije.

Iako se većina tegoba izazvanih visokim temperaturama može prevenirati pridržavanjem preporuka ljekara, važno je prepoznati simptome koji mogu ukazivati na ozbiljno pogoršanje zdravstvenog stanja i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

- Ukoliko osjetite jaku bol ili pritisak u grudima, otežano disanje koje se pogoršava, iznenadnu nesvjesticu, izrazitu slabost ili konfuziju, palpitacije praćene vrtoglavicom odmah potražite medicinsku pomoć - završava dr. Ena Štimjanin, specijalistkinja kardiologije.