Hljeb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više, a u stvarnosti čak 20 odsto skuplje. Dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu, penzije su povećane za svega 3,5 odsto, prenosi Srpskainfo.

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Kupce koji su prošle sedmice ušli u pekare s namjerom da kupe hljeb dočekao je „hladan tuš“. Cijena je sa okruglih 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu postepenih korekcija, fening po fening, da se narod navikne – poskupljenja su drastična. Za one koji hljeb kupuju svakodnevno, matematika je neumoljiva.

„Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira na to postoji li realan osnov ili ne. To posebno vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je ijedan proizvod pojeftinio. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama“, kaže sagovornica za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

„Za hljeb i pekarske proizvode teško je pratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, kolika je gramaža i koliko ima različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe“, dodaje ona, ističući da je cijena jedne kifle danas skoro u rangu cijene pola hljeba. „To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju.“

Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima uopšte i govori. „Ušli smo u kolotečinu u smislu – tako je kako je. Ako možeš, kupi, ako ne možeš, nemoj. Ne želim tako da živim“, poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupuje povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba, to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu namirnicu. Kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primjenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina staža i više je 434,15 KM, za 20 godina i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina staža i više, a manje od 40, iznosi 578,94 KM, dok penzija za 40 godina staža i više iznosi 723,70 KM.