Srbija u srijedu jedina nije potpisala Kijevsku deklaraciju u kojoj se, među ostalim, Rusija optužuje za agresiju na Ukrajinu i poziva da odmah okonča rat, javila je Radio-televizija Srbije (RTS).

Na Samitu Ukrajina–Jugoistočna Evropa, održanom u Kijevu, sudionici su usvojili zajedničku Kijevsku deklaraciju kojom su se obvezali da nastave političku, vojnu, finansijsku i sigurnosnu podršku Ukrajini, te da pojačaju pritisak na Rusiju i sarađuju u obnovi ratom pogođene zemlje.

Vučić: Štitim srpske interese

Dokument su, kako navodi RTS, potpisali predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i predstavnici Albanije, Grčke, Moldove, Rumunjske, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bugarske.

Srbija, koju na samitu predstavlja predsjednik Aleksandar Vučić, prema izvješću RTS-a iz Kijeva, jedina nije potpisala deklaraciju.

U tom dokumentu se, kako navodi RTS, Rusija optužuje za nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu agresiju i poziva da odmah okonča rat, te da potpuno, bezuvjetno i provjerljivo povuče vojsku i vojnu opremu s cijelog teritorija Ukrajine.

Na pitanje Vučiću kakvu reakciju očekuje u Srbiji i Rusiji, s obzirom na to da je njegov posjet Kijevu postao glavna tema razgovora među mnogim dužnosnicima u Moskvi i u Srbiji, on je istaknuo kako uvijek sluša sve primjedbe.

"Meni je i svima ostalima od iznimne važnosti da ovdje govorimo o ovome i o tome kakvi su naši politički stavovi, a to radim kako bih zaštitio srpske nacionalne interese. Naravno, uvijek slušam sve moguće primjedbe koje dolaze iz cijelog svijeta. Tako funkcionira demokratija", citira RTS Vučićevu izjavu.

Vučić je na samitu u Kijevu istaknuo pet važnih stvari za Srbiju vezanih uz rusko-ukrajinski sukob, napose princip poštivanja Povelje UN-a i rezolucija UN-a u pogledu podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine.

Vučić je istaknuo i važnost humanitarne pomoći, obnove ukrajinskih gradova, te podršku Ukrajini na putu ka Europskoj uniji.

On je rekao i da je s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem razgovarao o koridorima do Armenije, Azerbajdžana i Turske, ocijenivši kako bi to bilo "veoma važno" i da se na tom polju može napredovati da bi se napravila bolja povezanost među tim zemljama.

"To zahtjeva mnogo investicija iz Srbije, Rumunije, Moldove, Ukrajine, ali vjerujem da možemo računati na to u budućnosti", ocijenio je Vučić.