Ruski stisak nad ulazom u Crno more slabi nakon što je niz ukrajinskih napada prisilio Moskvu da ove sedmice obustavi saobraćaj ključnim plovnim putem, čime je ograničena sposobnost Kremlja da trguje s ostatkom svijeta. Ovaj razvoj događaja označava veliki preokret za Rusiju jer je Azovsko more godinama bilo izvan dometa Kijeva, služeći Rusiji kao pogodno područje za pokretanje napada na Ukrajinu i povezujući ogromne dijelove južne Rusije sa svjetskim okeanima, piše CNN.

Nagli porast ukrajinskih napada

Nedavni napredak u ukrajinskom programu bespilotnih letjelica promijenio je situaciju. Robert Brovdi, komandant ukrajinskih snaga za bespilotne letjelice, izjavio je u srijedu da je Kijev u samo proteklih devet dana pogodio 116 ruskih plovila u Azovskom moru, što predstavlja oštar porast.

Ranije su udari na ruska plovila uglavnom bili ograničeni na takozvanu flotu u sjeni i vojne brodove. CNN ne može nezavisno potvrditi Brovdijeve tvrdnje, ali videosnimci nekih od nedavnih napada koje su podijelili ukrajinski zvaničnici pokazuju direktne pogotke.

Neumoljivi napadi prisilili su Rusiju da obustavi saobraćaj Azovskim morem zatvaranjem dviju ključnih tačaka: kanala Don-Azov, koji povezuje more s unutrašnjim plovnim putevima, i Kerčkog moreuza, koji ga spaja s Crnim morem. Satelitski snimci i servisi za praćenje plovila pokazuju duge redove brodova koji čekaju s obje strane mora.

Udar na ekonomiju i logistiku

Ukrajina sve uspješnije gađa rusku flotu tankera u sjeni koji prevoze sankcionisano gorivo, ali blokada Azovskog mora mogla bi imati i širi uticaj, uključujući izvoz koji nije pod sankcijama, poput pšenice ili suncokretovog ulja.

Institut za proučavanje rata (ISW), američka organizacija koja prati sukob, objavio je u utorak da ukrajinski udari u Azovskom moru "predstavljaju novu fazu u naporima Ukrajine da izoluje okupirani Krim od ruske logističke mreže i poremeti ruske pomorske rute, posebno za naftne derivate i žito".

Major Jevhen Karas, komandant 413. zasebnog puka bespilotnih sistema Oružanih snaga Ukrajine, jedinice koja učestvuje u operaciji, rekao je da je Rusija pretvorila Krim u veliku vojnu bazu s jedinicama koje snabdijevaju snage u pokušaju proboja dublje u Ukrajinu.

"Prekidamo svu logistiku", rekao je Karas za CNN i dodao da je sposobnost Ukrajine da napada dalje uz niže troškove "postala problem koji Rusi ne mogu riješiti". "Pojačavat ćemo ovaj pritisak koliko god duboko možemo dosegnuti... ovo je tek početak", poručio je.

Prijetnja svjetskom tržištu pšenice

Rusija je najveći svjetski izvoznik žitarica i čini oko petine globalnog izvoza pšenice, prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede. Otprilike četvrtina ruskog izvoza pšenice odvija se preko Azovskog mora, navodi Andrej Sizov, vodeći analitičar poljoprivrednih tržišta Crnog mora.

"Crno more je za tržište pšenice ono što je Perzijski zaljev za tržište sirove nafte. Ono je daleko najveći dobavljač pšenice na globalno tržište", rekao je, dodajući da bi se, ako se situacija nastavi, ruski ekonomski gubici mogli popeti na milijarde dolara.

Cijene terminskih ugovora za pšenicu, ključni pokazatelj očekivanja trgovaca, posljednjih dana su skočile, djelimično zbog krize u Azovskom moru. Rusija tvrdi da može zaobići Azovsko more i preusmjeriti sav svoj izvoz žitarica preko drugih terminala u Crnom moru, ali Sizov smatra da to ne bi bilo moguće tokom vrhunca sezone, kada ukupni ruski izvoz žitarica znatno premašuje kapacitet tih luka.

Rusija optužuje Kijev za terorizam

Rusija, koja redovno gađa ukrajinsku civilnu infrastrukturu, optužila je Kijev za terorizam i pokrenula napade na južnu ukrajinsku luku Odesu i druge ciljeve u regiji. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u srijedu da je kampanja Kijeva u Azovskom moru "čak i iznad piratstva".

"Pirati barem pljačkaju i zadržavaju plijen za sebe. Ali ovdje je riječ o principu 'ni sebi, ni drugome' - cilj je jednostavno nanijeti štetu i zastrašiti. To je terorizam", rekao je. Ukrajina insistira na tvrdnjama da namjerno gađa isključivo vojne ciljeve.

Ukrajinska kampanja u Azovskom moru započela je kao napor da se izoluje Krim, južno ukrajinsko poluostrvo koje je Rusija ilegalno anektirala 2014. godine. Ruske vlasti koje su tamo postavljene proglasile su prošlog mjeseca vanredno stanje na Krimu nakon što su ukrajinski udari na poluostrvo doveli do velikih prekida u snabdijevanju električnom energijom i nestašice goriva.

Kijev je potom pojačao udare na mostove, autoputeve i željeznice kako bi Rusiji uskratio mogućnost prevoza robe i ljudi preko "kopnenog mosta" koji povezuje Krim s Rusijom preko okupirane južne Ukrajine. Istovremeno su gađana i ruska plovila koja su pokušavala prevesti gorivo na poluostrvo.

Strateška uloga Azovskog mora

Azovsko more je unutrašnje more smješteno između južnih obala Ukrajine i Rusije, svojevrsni aneks većeg Crnog mora. Nakon što je Ukrajina stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza, Moskva i Kijev su 2003. godine postigli sporazum o zajedničkom korištenju plovnog puta.

Međutim, Kremlj je taj dogovor više puta prekršio nakon početka rata u istočnoj Ukrajini 2014. godine, kada je ilegalno anektirao Krim. Nakon pokretanja potpune invazije u februaru 2022. godine, Rusija je uspjela okupirati cjelokupno ukrajinsko kopno koje okružuje Azovsko more, čime je Kijevu onemogućen pristup. Ruski predsjednik Vladimir Putin čak je tvrdio da je more postalo unutrašnji ruski plovni put.

Iako relativno malo i plitko, Azovsko more ima vitalnu ulogu u ruskoj ekonomiji. Ono je ključna karika u širokom sistemu unutrašnjih rijeka i kanala kojima se nafta, žito, biljni proizvodi, čelik i druge sirovine prevoze iz velikih dijelova južne Rusije do Crnog mora, a zatim dalje u svijet.

Mreža je izgrađena u sovjetsko doba, ali prvi pokušaji povezivanja ovog ključnog plovnog puta sežu u vrijeme vladavine Petra Velikog, krajem 17. vijeka. Rusija je preuzela kontrolu nad Azovskim morem nakon pokretanja potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine te je koristila plovni put kao polazište za napade na ključne ukrajinske luke Mariupolj, Melitopolj i Berdjansk.