Američka administracija pregovara sa Saudijskom Arabijom o sporazumu koji bi Rijadu omogućio razvoj civilnog nuklearnog programa, uključujući i mogućnost obogaćivanja urana. CNN navodi da nacrt ne sadrži sve zaštitne mehanizme koji bi spriječili eventualni razvoj nuklearnog oružja.

Nacrt bez strogih ograničenja

Dok traje nova eskalacija na Bliskom istoku, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa vodi pregovore o nuklearnom sporazumu sa Saudijskom Arabijom, objavio je CNN, pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima Washingtona i Rijada.

Riječ je o nacrtu bilateralnog sporazuma koji bi omogućio američku podršku razvoju civilnog nuklearnog sektora Saudijske Arabije. Međutim, pojedini stručnjaci upozoravaju da dokument ne sadrži dovoljno stroge mjere koje bi Rijadu dugoročno onemogućile razvoj nuklearnog oružja.

Mohammed bin Salman, prijestolonasljednik Saudijske Arabije

Win Mcnamee/getty Images/profimedia/

Za razliku od takozvanog zlatnog standarda, odnosno sporazuma koji su Sjedinjene Američke Države 2009. godine potpisale s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, saudijski sporazum ne predviđa potpuno odricanje od obogaćivanja i prerade urana.

Ujedinjeni Arapski Emirati prihvatili su dodatni protokol i stroga ograničenja, dok bi se u slučaju Saudijske Arabije provjere provodile kroz bilateralni sporazum o zaštitnim mjerama sa SAD-om.

CNN navodi da u predloženom modelu ne bi postojao isti nivo nadzora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) nad mogućim neprijavljenim nuklearnim postrojenjima.

To samo po sebi ne znači da Saudijska Arabija planira proizvodnju nuklearnog oružja. Ipak, stručnjaci podsjećaju na ranije izjave saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, koji je govorio da bi njegova zemlja mogla razviti nuklearnu bombu ako to učini Iran.

Bin Salman je 2018. godine izjavio da Saudijska Arabija ne želi nuklearno oružje, ali da će ga, ako ga Iran razvije, i njegova zemlja napraviti "u veoma kratkom vremenu".

Rijad i Teheran godinama se bore za politički, vojni i ekonomski uticaj na Bliskom istoku. Zbog toga mogućnost razvoja nuklearnih kapaciteta Saudijske Arabije izaziva zabrinutost da bi takav potez mogao pokrenuti novu utrku u naoružanju u regiji.

Američki analitičari koje citira CNN upozoravaju da bi se Saudijska Arabija, ako ne dobije podršku Washingtona, mogla obratiti Kini ili Rusiji, s kojima posljednjih godina razvija sve bliže odnose.

Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je Rijad 6. decembra 2023. godine, dok su Putin i Bin Salman telefonom razgovarali 2. aprila 2026. godine o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku i ulozi Rusije u regiji.

Tokom razgovora dvije zemlje razmatrale su i moguću prodaju ruskih proturaketnih sistema Pancir. Saudijska Arabija je u međuvremenu ugostila i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, s kojim je razgovarano o ukrajinskim dronovima.

Kongres još nije dobio dokumente

Sporazum o kojem pregovaraju Washington i Rijad poznat je kao Sporazum 123 o civilnoj nuklearnoj saradnji. Riječ je o pravnom okviru kojim Sjedinjene Američke Države omogućavaju prijenos nuklearnih materijala, tehnologije i stručnog znanja u civilne programe drugih država.

Uz Sporazum 123 priprema se i obavezujući ugovor o zaštitnim mjerama. Dokumenti još nisu dostavljeni američkom Kongresu, iako savezni zakon obavezuje White House da to učini nakon potpisivanja.

Američki mediji navode da sporazum još nije odobren. Pregovori Washingtona i Rijada završeni su u oktobru 2025. godine, ali nacrt koji se odnosi na podršku saudijskom civilnom nuklearnom programu još čeka potpis administracije.

Prema jednom izvoru CNN-a, kašnjenje je djelimično povezano sa sukobom SAD-a i Irana te novom eskalacijom uprkos ranije dogovorenom primirju.

Pojedini američki zakonodavci vjeruju da Trumpova administracija odgađa potpisivanje jer očekuje da bi Kongres mogao usvojiti rezoluciju kojom bi blokirao stupanje sporazuma na snagu.

U White Houseu navodno strahuju da bi takvu odluku mogao podržati i dio republikanaca, što bi predstavljalo politički problem za Trumpa uoči međuizbora.

Kelsey Davenport, stručnjakinja iz Udruženja za kontrolu naoružanja, objasnila je za CNN da je dodatni protokol IAEA-e uveden nakon što je postalo jasno da osnovni sporazumi o zaštitnim mjerama nisu dovoljni za otkrivanje neprijavljenih nuklearnih aktivnosti.

Davenport strahuje da bi američko-saudijski sporazum mogao postati presedan kojim bi i druge zemlje zaobilazile međunarodne standarde i uspostavljale slabije bilateralne mehanizme kontrole.

"Kako bi se SAD osjećao kada bi Rusija počela promovirati vlastite bilateralne zaštitne mjere umjesto strožih standarda IAEA-e?", upitala je Davenport.

S druge strane, Dan Joyner, stručnjak za nuklearnu regulaciju i profesor prava na Univerzitetu Alabama, smatra da korist od civilne nuklearne saradnje sa Saudijskom Arabijom nadmašuje rizik širenja nuklearnog oružja.

Zagovornici sporazuma ističu komercijalnu korist za američku nuklearnu industriju i usklađenost s energetskom politikom Trumpove administracije. Smatraju i da bi američko učešće smanjilo mogućnost da Rusija ili Kina ponude Rijadu nuklearnu tehnologiju pod još blažim uslovima.

Izvor: Jutarnji list/CNN