Dok se u diplomatskim krugovima sve glasnije govori o izboru novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu nakon ostavke Christiana Schmidta, ali i neslaganjima unutar Vijeća za implementaciju mira o njegovom nasljedniku, Europska komisija napravila je potez koji je u bh. javnosti ispraćen na nivou agencijske vijesti. Ipak, poznavatelji prilika u regiji postavljaju pitanje: da li je imenovanjem Marka Makoveca za glavnog savjetnika za pomirenje i normalizaciju na Zapadnom Balkanu otvoreno pitanje da li Brisel ulazi u novu fazu političkog angažmana prema regiji, piše N1.

Na prvi pogled riječ je o još jednom kadrovskom imenovanju u europskim institucijama. Međutim, činjenica da je Europska komisija prvi put uspostavila funkciju posvećenu isključivo pomirenju i normalizaciji odnosa sugeriše da ova pitanja dobijaju znatno važnije mjesto u politici proširenja nego ranije.

Dosadašnji kriteriji Europske ostaju ključni: vladavina prava, reforme pravosuđa, borba protiv korupcije i ekonomske reforme i dalje su temelj procesa proširenja. Međutim, posljednjih godina Brisel sve snažnije insistira i na političkoj stabilnosti, regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima, posebno nakon što je ruska invazija na Ukrajinu sigurnost europskog kontinenta i sprječavanje širenja ruskog i drugih vanjskih utjecaja vratila u središte političkih prioriteta.

Upravo to je jedan od kontekst u kojem možemo tumačiti imenovanje Marka Makoveca.

Više od kadrovskog imenovanja

Politički analitičar Adi Ćerimagić smatra da izbor Makoveca nije iznenađenje, s obzirom na njegovo dugogodišnje iskustvo u evropskoj diplomatiji i dobro poznavanje regiona.

"Marko Makovec je iskusni slovenski i europski diplomata. Bio je savjetnik predsjednika Slovenije, dugo je radio u Europskoj službi za vanjsko djelovanje, a posljednjih godinu dana bio je šef kabineta europske komesarke za proširenje Marte Kos. Riječ je o osobi koja veoma dobro poznaje Brisel, zemlje Zapadnog Balkana i političke aktere u regiji", rekao je Ćerimagić u razgovoru za N1.

Prema njegovim riječima, iza uspostavljanja ove funkcije vjerovatno stoji i sve izraženija potreba da Europska unija bude prisutnija i konkretnija u rješavanju političkih izazova na Zapadnom Balkanu.

"Mislim da je, pored njegovog profesionalnog koraka, jedan od razloga i pritisak na Europsku uniju da pokaže više, bude proaktivnija i pomogne u rješavanju konkretnih problema. Teško je kazati tačno, on bi trebao u narednom period biti za specijalne zadatke u okviru politike proširenja, po pitanju normalizacije odnosa između država ili unutar država poput BiH i pomirenja", smatra Ćerimagić.

Dodaje da je dovoljno pogledati političku retoriku u regionu da bi bilo jasno zbog čega Evropska unija ovoj oblasti želi posvetiti više pažnje.

Ko je Marko Makovec?

Na novu funkciju imenovan je slovenski diplomata i pravnik po obrazovanju, sa specijalizacijom iz međunarodnog prava. Tokom karijere bio je glavni savjetnik za vanjsku politiku predsjednika i premijera Slovenije, ambasador i predstavnik Slovenije u Političko-sigurnosnom komitetu Europske unije, zamjenik šefa misije u ambasadi Slovenije u Rimu, a od 2020. godine direktor i zamjenik generalnog direktora za Europu u Europskoj službi za vanjsko djelovanje (EEAS). Govori engleski, francuski, italijanski i hrvatski jezik, a veći dio profesionalne karijere proveo je radeći upravo na pitanjima Zapadnog Balkana i europske vanjske politike.

Iako neće imati izvršna ovlaštenja niti mandat kakav imaju specijalni predstavnici Europske unije, njegova uloga bit će da savjetuje Europsku komisiju o pitanjima pomirenja, regionalne saradnje i normalizacije odnosa, odnosno oblastima koje Brisel sve više povezuje s politikom proširenja.

Šta to znači za regiju?

Nova funkcija sama po sebi neće promijeniti odnose na Zapadnom Balkanu niti će Makovec posredovati u svakom političkom sporu. Međutim, njeno uspostavljanje pokazuje da Europska komisija želi imati osobu koja će se sistemski baviti pitanjima koja su godinama ostajala u drugom planu, iako su često usporavala europski put zemalja regije.

Iako ne postoji zvanično pojašnjenje Brisela nakon uspostavljanja ove funkcije, za Bosnu i Hercegovinu to bi moglo značiti veći fokus Europske komisije na politički dijalog, funkcionisanje institucija i unutrašnju stabilnost, dok bi na regionalnom nivou u središtu pažnje mogli ostati odnosi među državama Zapadnog Balkana i pitanja koja već godinama opterećuju proces europskih integracija.

Imenovanje Makoveca koincidira s razgovorima o budućnosti međunarodnog angažmana u Bosni i Hercegovini. Naime, nakon ostavke Christiana Schmidta već mjesecima se neuspjelo vode pregovori o njegovom nasljedniku, pri čemu među pojedinim članicama Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država postoje različiti pogledi na to ko bi trebao preuzeti funkciju osobe koja nadgleda civilni dio implementacije mirovnog procesa u našoj zemlji.

Hoće li nova funkcija donijeti konkretne rezultate tek će se vidjeti. Međutim, sama odluka Europske komisije da pomirenju i normalizaciji odnosa prvi put posveti posebnu funkciju govori da Brisel region sve manje posmatra isključivo kroz ispunjavanje tehničkih uslova za članstvo. U vremenu izraženih geopolitičkih izazova, Europska unija očigledno procjenjuje da stabilnost Zapadnog Balkana više nije samo pitanje proširenja, nego i vlastite sigurnosti, zbog čega želi imati aktivniju političku ulogu u rješavanju problema koji godinama opterećuju region.