S nevjerovatnim ulaganjima od čak 4,8 posto BDP-a prošle godine, Poljska je, da je sve išlo prema planu, danas trebala biti najmoćnija i borbeno najsposobnija sila Evrope. No, 2026. godine postaje jasno da je Poljska odbranu budućnosti pripremala na osnovu podataka iz prošlosti, jer se metode ratovanja danas mijenjaju brže nego ikad.

Rat u Ukrajini, koji je počeo kao "specijalna vojna operacija" (što je i dalje službeni naziv u Rusiji), trebao je biti munjevit. Svijet je očekivao da će moćna ruska vojska u nekoliko dana ili sedmica pregaziti mnogo manju i slabiju susjednu zemlju. Četiri i po godine poslije, Rusija i Ukrajina i dalje se nesmiljeno bore, bez naznake kraja krvoprolića. Sporedni, ali ovdje najzanimljiviji rezultat toga jeste da je Ukrajina danas nesumnjivo u više kategorija apsolutno najveća vojska u Evropi, pa i šire.

• Poređenje snaga: Danas samo Francuska, Turska i Poljska imaju više od 200.000 aktivnih ili odmah dostupnih vojnika.

• Ukrajinska vojska: Prema procjenama, ukrajinske oružane snage sada imaju oko 900.000 ljudi – više od tri najveće evropske vojske zajedno.

Revolucija u ratovanju i sistem Patriot

Proteklih sedmica u domaćim i stranim medijima bilo je mnogo izvještaja o velikim uspjesima ukrajinske vojske. Iz njih je jasno da Ukrajina nema samo najmoćniju vojsku, nego je svojim inovacijama uspjela iz temelja promijeniti moderno ratovanje. Najbolji primjer za to su bespilotne letjelice.

Potez američkog predsjednika Donalda Trumpa prošle sedmice dao je Ukrajini još nešto što, osim SAD-a, imaju samo vojske Japana i Njemačke. Trump će Ukrajini odobriti licencu za proizvodnju presretača i dijelova sistema protivzračne odbrane (PZO) Patriot, najtraženijih sistema PZO-a na svijetu.

• Analitičari kažu da će se u početku gotovo sigurno samo sklapati projektili od američkih i evropskih komponenti te proizvoditi manje osjetljivi dijelovi.

• Ključne tehnologije, poput radarskog samonavođenja, vjerovatno nisu dio licence.

• Proizvodnja će teško početi za manje od godinu i po do dvije.

Iako to neće odmah promijeniti aktuelnu situaciju na frontu, dugoročno će Ukrajini dati nezamislivu stratešku prednost. I to dolazi od Trumpa, koji je ranije najžešće napadao vojnu pomoć i srdačnije se susretao s Putinom nego sa Zelenskim.

Hirurška preciznost dronova i ruski gubici

Poljski planovi o floti tenkova većoj od one koju imaju Francuska i Njemačka zajedno sada se čine gotovo smiješnima. Tenkove vrijedne milione dolara danas hirurški precizno uništavaju dronovi koji koštaju tek nekoliko stotina dolara.

Zahvaljujući dronovima navođenima na daljinu, Ukrajina ima znatno manje ljudske gubitke. S druge strane, Rusija i dalje bilježi zastrašujuće gubitke. Procjenjuje se da svakog mjeseca bude ubijeno, teško ranjeno ili onesposobljeno za borbu čak 30.000 njenih vojnika.

Prvih dana jula, Ukrajina je izvela jedan od najvećih koordiniranih napada dronovima od početka rata:

• Pogođene su rafinerije TANECO i TAIF-NK u Tatarstanu.

• Pogođena je rafinerija u Saratovu i naftna infrastruktura u Baškortostanu.

• Pogođeno je više tankera u Azovskom moru.

Ruske vlasti priznale su napade i objavile da su tokom jedne noći oborile više od 400 ukrajinskih dronova, što samo po sebi govori o razmjerima operacije.

Gubitak artiljerije i usporavanje napredovanja

Veliku pažnju privukla je operacija ukrajinske jedinice Lasar Group. Početkom juna, u dvodnevnoj operaciji pogođeno je više od 230 ruskih artiljerijskih sistema. Korišteno je preko 800 posebno prilagođenih FPV dronova s novom vrstom municije namijenjene uništavanju cijevi haubica. Ako su podaci tačni, to je jedan od najvećih pojedinačnih gubitaka ruske artiljerije u ratu.

Analize Institute for the Study of War (ISW) pokazale su da je rusko napredovanje u junu bilo znatno sporije nego prethodne godine. Ruske snage su tokom juna napredovale prosječno jedan kvadratni kilometar na dan. Prema podacima Euronewsa, rusko mjesečno napredovanje u 2026. palo je na 15 kvadratnih kilometara mjesečno, naspram prosječnih 405 kvadratnih kilometara mjesečno tokom 2025. godine.

Politička scena i informativna blokada

O uspjesima Ukrajine počelo se glasnije govoriti nakon vijesti da bi se do kraja godine trebali održati parlamentarni i predsjednički izbori. Volodimir Zelenski, kojem je mandat istekao, najavio je kandidaturu kako bi stekao nužan legitimitet. Pobjeda mu je bila gotovo zagarantovana sve dok se kao "izazivač" nije javio legendarni general Valerij Zalužni. Zalužni, kojeg mnogi smatraju mozgom ukrajinskih vojnih iznenađenja, poručio je da će na izborima "postati predsjednik".

Istovremeno, ruski mediji su već četiri godine izloženi neviđenoj blokadi Zapada. U takvim uslovima, bez softvera za zaobilaženje blokada, nemoguće je pristupiti ruskim portalima iz EU i SAD-a. Zbog toga se postavlja pitanje koliko je ukrajinska vojska zaista moćna, a koliko je to zapadna propaganda ili dio kampanje Zelenskog. Zalužni zvuči uvjerljivo kada kaže da je najrealniji ishod rata zamrznuti sukob, što se protivi planovima Zelenskog koji najavljuje borbu do konačne pobjede.

Ratište kao visokotehnološki laboratorij

Dr. sc. Petar Popović, ugledni politolog s Fakulteta političkih nauka, objašnjava složenost stanja:

"Tehnološki skok kojem svjedočimo izravna je posljedica činjenice da obje strane vode rat iscrpljivanja u uslovima demografskog sloma. U Ukrajini je mobilizacija ogroman problem, dok Putin izbjegava provesti novi val mobilizacije zbog katastrofalnog deficita radne snage. Kako je ljudstvo sve oskudniji resurs, tako raste vrijednost autonomnih platformi i umjetne inteligencije... Ipak, rat se ne može dobiti isključivo naprednom tehnologijom. Dron može uništiti neprijateljski položaj, ali ga trajno držati može jedino kopnena vojska."

Po njegovom mišljenju, naglo intenziviranje ukrajinskih napada vjerovatno je priprema za skorašnju veću kontraofanzivu. Dr. Popović također upozorava na poznati problem evropskih vojski – rascjepkanost opreme i probleme s interoperabilnošću, te ističe da se nametnuo zaključak kako Ukrajina više nije samo primalac sigurnosti, već i njen izvoznik.

Analiza: Kako je narasla ukrajinska vojska

Matija Blaće, vojni analitičar poznat po YouTube kanalu Codex Militaria, smatra da je Putin precijenio snagu svoje vojske i podcijenio ukrajinsku odbranu, kao i volju Zapada da stane iza Kijeva.

Blaće ističe da je Ukrajina danas najmoćnija kopnena sila Evrope:

• S oko 900.000 vojnika višestruko nadmašuje bilo koju evropsku vojsku.

• Raspolaže s više od 1.000 tenkova i samohodnih haubica.

• Ima između 5.000 i 6.000 drugih borbenih vozila.

Obnovljena industrija i strana pomoć

Baza znanja iz sovjetskog doba ostala je u Ukrajini. Iako su kapaciteti dobrim dijelom bili izgubljeni ili bombardovani na početku rata, oni su obnavljani nakon 2014. i posebno 2022. godine. Danas ukrajinska ratna proizvodnja zadovoljava 50 do 75 posto potreba njihove vojske. Dobar primjer je haubica Bohgdana, u kojoj 85 posto komponenti dolazi iz Ukrajine (sklapa se oko 40 komada mjesečno).

Strana pomoć, zajednička proizvodnja sa evropskim partnerima i finansijska podrška drže Ukrajinu iznad vode. Vojni troškovi prelaze 40 posto BDP-a (oko 87 milijardi dolara), što je sedmi najveći vojni budžet u svijetu. Blaće upozorava da svi ukrajinski porezi idu u ratne troškove, dok se zdravstvo i školstvo finansiraju isključivo stranim donacijama, što će otežati stabilizaciju sistema nakon rata.

Era dronova i informacijski rat

Dronovi su potpuno promijenili paradigmu ratovanja u 21. vijeku. Vjeruje se da iza 90 posto svih ljudskih žrtava stoje bespilotne letjelice.

• Ukrajina godišnje proizvede oko četiri miliona dronova.

• Rusija proizvede i do osam miliona dronova.

Informacijski rat podjednako je aktivan. Na društvenim mrežama, posebno na Telegramu, vodi se bitka oko broja žrtava. Ruska strana stalno umanjuje svoje i preuveličava ukrajinske gubitke, dok Ukrajina naglašava civilne žrtve raketnih napada.

Zrakoplovstvo i perspektive za budućnost

Dok Ukrajina dominira upotrebom dronova, njena slaba tačka ostaje zrakoplovstvo. Zapadni avioni poput F-16 i Mirage 2000 ne mogu se mjeriti sa znatno modernijom ruskom avijacijom čije dalekometne bombe imaju ključan učinak na ratištu. Antibalistička zaštita Ukrajine ovisi o američkom sistemu Patriot, a ukrajinska nada je da će Evropa preusmjeriti proizvodnju iz novih fabrika u Njemačkoj i Poljskoj prema njima u 2027. godini.

Na diplomatskom frontu, Zelenski je nedavno postavio ultimatum bjeloruskom lideru Aleksandru Lukašenku da ugasi sisteme za radionavođenje ruskih letjelica ili će biti zasut dronovima. U strahu od ukrajinskih dalekometnih udara, Lukašenko je bio prisiljen popustiti.

Činjenice pokazuju da se nakon pet godina rata Ukrajina još drži te se čini stabilnom, ali analitičari upozoravaju da su kolaps Ukrajine, baš kao i kolaps Ruske Federacije, i dalje mogući scenariji. Najbolja prognoza u ovom trenutku jeste da će rat trajati još barem godinu dana, sa stabilnim linijama fronta.

Piše: Bruno Herljević, Dnevno.hr