Po isteku globalnih američkih carina, koje su vrijedile 150 dana, Trumpova administracija pokreće novu fazu svoje trgovinske politike. Ovoga puta pogođeno je 60 trgovinskih partnera Sjedinjenih Američkih Država, piše Deutsche Welle.

Koje je nove carine Washington najavio?

Američka vlada tvrdi da je, nakon višetjednog istraživanja, zaključila da oko 60 trgovinskih partnera ne poduzima dovoljno mjera protiv prisilnog rada. Zato su, po isteku dosadašnjih globalnih carina, uvedene nove pristojbe na uvoz iz tih zemalja u visini od 10, odnosno 12,5 posto. Prethodna globalna stopa iznosila je 10 posto. Prema američkim podacima, nove mjere obuhvaćaju 99,4 posto ukupnog uvoza.

Među pogođenima su i Europska unija, Švicarska, Tajvan i Japan. Washington navodi da visina carine ovisi i o tome koliko učinkovito trgovinski partneri provode zabrane robe proizvedene prisilnim radom. Američke vlasti tvrde da EU u tom pogledu ne postupa dovoljno odlučno.

Srbija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora ne nalaze se na popisu 60 zemalja pogođenih carinama.

Kada mjere stupaju na snagu?

Carine se primjenjuju od jutros u 6:01 po srednjoeuropskom vremenu, odnosno od ponoći po vremenu istočne obale SAD-a.

Trumpova administracija tako nastoji nadoknaditi prestanak važenja prethodnih globalnih carina, za koje više ne postoji pravna osnova.

Na koje se proizvode odnose?

Carine se odnose na gotovo svu robu koja se uvozi u SAD, uz određene iznimke. Izuzeti su proizvodi koji su već obuhvaćeni posebnim carinskim režimima, poput čelika i aluminija.

Također, prema navodima jednog američkog dužnosnika, nafta i plin nisu pogođeni novim mjerama. Iznimka vrijedi i za robu koja je već bila ukrcana na brodove prije stupanja mjera na snagu.

Na kojoj se zakonskoj osnovi temelje?

Nove carine uvedene su na temelju Zakona o trgovini iz 1974. godine. Za razliku od privremenih globalnih carina, koje su se pozivale na članak 122, Trump se sada oslanja na članak 301. Taj propis omogućuje vladi da reagira na trgovinske prakse koje smatra „neopravdanima, nerazumnima ili diskriminatornima".

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer priopćio je da je tijekom postupka razmotreno više od 1.600 pisanih podnesaka i saslušano više od 100 svjedoka na javnim raspravama.

Kako su reagirale pogođene zemlje?

Nove su carine izazvale kritike u brojnim pogođenim državama. Europska komisija očekuje da će SAD, unatoč novim mjerama, poštovati trgovinski sporazum sklopljen prošle godine.

Kanada je najavila razmatranje mogućih protumjera, dok su kritike stigle i iz Švicarske, Japana, Čilea, Australije i Brazila. Mnoge zemlje odbacuju američke optužbe da nedovoljno suzbijaju prisilni rad.

Brazil je carine ocijenio kao „proizvoljne i neopravdane" i najavio mogućnost obraćanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Australski ministar trgovine Don Farrell poručio je da su mjere neopravdane i da bi trebale biti ukinute.

Šta je s izvozom EU u SAD?

Za većinu robe iz EU i dalje vrijedi carinska stopa do 15 posto.

Prema navodima dužnosnika EU, oko 93 posto europskog izvoza u SAD trenutno podliježe carinama do 15 posto. Za pojedine proizvode, poput sira, carinske su stope znatno više i dosežu gotovo 25 posto.

Kako stručnjaci ocjenjuju Trumpovu carinsku politiku?

Brojni ekonomisti i analitičari kritiziraju Trumpovu carinsku politiku. Center for American Progress ocjenjuje je „kaotičnom i bez presedana", uz tvrdnju da je nanijela znatnu štetu američkom gospodarstvu.

Carine formalno plaćaju američki uvoznici, ali se taj trošak na kraju uglavnom prenosi na potrošače u Sjedinjenim Državama. To je dovelo do rasta cijena i usporavanja gospodarskog rasta.

Prema procjenama Tax Foundationa, prosječno će američko kućanstvo ove godine zbog carina imati dodatni trošak od oko 700 dolara. Tax Policy Center procjenjuje da bi taj iznos mogao dosegnuti čak 960 dolara godišnje.