Direktor CIA-e John Ratcliffe izjavio je da američke obavještajne procjene pokazuju kako je očekivani životni vijek novog ruskog regruta po dolasku na bojište u Ukrajini između 20 i 30 minuta. Kao jedan od glavnih razloga naveo je sve veću ulogu ukrajinskih dronova potpomognutih umjetnom inteligencijom, prenosi Tportal.

John Ratcliffe, direktor Centralne obavještajne agencije Sjedinjenih Američkih Država (CIA), o tome je govorio 15. jula na Pennsylvania Defense and Innovation Summitu, održanom na U.S. Army War Collegeu u Carlisleu.

"Naše obavještajne procjene u skladu su s nekim izvještajima iz otvorenih izvora koje ste možda vidjeli iz Ukrajine. Prosječni očekivani životni vijek ruskog regruta koji trenutno stiže na bojište u Ukrajini procjenjuje se na između 20 i 30 minuta", rekao je Ratcliffe.

Dodao je da je razlog tome razvoj relativno jeftinih i sve specijaliziranijih dronova koji koriste tehnologije umjetne inteligencije.

Ratcliffe nije javno objavio podatke niti metodologiju korištenu za ovu procjenu, pa brojku od 20 do 30 minuta treba posmatrati kao procjenu američke obavještajne zajednice, a ne kao nezavisno potvrđenu statistiku koja se jednako odnosi na svakog ruskog vojnika.

Dronovi mijenjaju odnos snaga

Ratcliffe smatra da tehnološke inovacije omogućavaju Ukrajini da djelimično nadoknadi veliku rusku prednost u ljudstvu.

Ukrajinske snage posljednjih godina značajno su povećale upotrebu različitih vrsta bespilotnih letjelica, dok njihova sve šira integracija s automatiziranim sistemima za prepoznavanje i praćenje ciljeva mijenja način ratovanja na prvim linijama.

Prema američkim zvaničnicima koje je citirao Bloomberg, ruski gubici i dalje su veoma visoki i mjere se hiljadama vojnika sedmično. Različite zapadne institucije, međutim, koriste različite metodologije pri izračunavanju poginulih, ranjenih i ukupno izbačenih iz borbe, zbog čega se njihove brojke ne podudaraju u potpunosti.

Ratcliffeova tvrdnja dolazi u trenutku kada Institut za proučavanje rata (ISW) bilježi izrazito usporavanje ruskog teritorijalnog napredovanja tokom 2026. godine.

Prema geolociranim podacima ISW-a, ruske snage su od početka godine ostvarile neto teritorijalni dobitak od oko 81,1 kvadratni kilometar, dok su napredovale ili privremeno prodrle na ukupno oko 626,85 kvadratnih kilometara. Institut naglašava da područje u koje se manja grupa vojnika infiltrirala nije isto što i teritorija nad kojom je uspostavljena trajna kontrola.

ISW navodi da je rusko Ministarstvo odbrane tvrdilo da je tokom prvih šest mjeseci 2026. zauzeto čak 2.226 kvadratnih kilometara, što je znatno više od teritorijalnih promjena koje je ova organizacija uspjela potvrditi geolociranim dokazima.

Kremlj ne odustaje od ciljeva

Uprkos usporavanju napredovanja, Kremlj zasad ne pokazuje spremnost da odustane od svojih ključnih ratnih zahtjeva.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je da Moskva i dalje polazi od uslova koje je Vladimir Putin iznio u junu 2024. godine. Oni uključuju zahtjev da se ukrajinske snage povuku iz cijelih Donjecke, Luhanske, Zaporiške i Hersonske oblasti te da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u.

Bloomberg je, pozivajući se na tri izvora upoznata s razmišljanjima unutar Kremlja, objavio da Rusija više ne namjerava vratiti ni dijelove trenutno okupirane ukrajinske teritorije u okviru mogućeg mirovnog sporazuma.

Prema tim izvorima, Putin i dalje želi zauzeti cijelu Donjecku oblast, dok bi Moskva određena okupirana područja u Sumijskoj i Harkivskoj oblasti nastojala zadržati kao takozvane tampon-zone. Riječ je o informacijama anonimnih izvora, a ne o formalno objavljenom mirovnom prijedlogu Kremlja.

ISW istovremeno upozorava na poteze koji bi mogli olakšati Rusiji dodatno povećanje broja ljudi dostupnih za vojnu službu.

Državna duma Rusije je 22. jula usvojila zakon kojim se tokom perioda formalne mobilizacije omogućava sklapanje ugovora s Ministarstvom odbrane i određenim osobama koje imaju aktivnu ili neizbrisanu krivičnu evidenciju.

ISW smatra da Kremlj time stvara širi pravni okvir za eventualno povećanje mobilizacijskog potencijala, ali to samo po sebi ne znači da je donesena odluka o novom talasu opće mobilizacije.

Ratcliffeove izjave zato dodatno naglašavaju jednu od ključnih promjena ovog rata: brojnost vojske više nije jedini odlučujući faktor, dok dronovi, automatizacija i umjetna inteligencija imaju sve veću ulogu u određivanju onoga što se događa na bojištu.

Izvor: Bloomberg/Washington Examiner/ISW