Evropa se ponovo suočava s rastom cijena goriva zbog situacije u Hormuškom tjesnacu, dok podaci pokazuju da su razlike među državama članicama Evropske unije znatne.

Plovidba Hormuškim tjesnacom, ključnim pomorskim prolazom između Irana i Omana, posljednjih je dana ponovo postala izuzetno rizična. Zabilježeno je više napada na naftne tankere za koje se odgovornost pripisuje Iranu i jemenskim hutistima koje podržava Teheran.

Sjedinjene Države poručuju da je plovni put i dalje otvoren, ali istovremeno prijete napadima na iranske mostove i elektrane ako se napadi nastave.

Stručnjaci ističu da su posljednji napadi uglavnom bili usmjereni na velike međunarodne trgovačke brodove, a ne na lokalni pomorski promet, no uprkos tome snažno utječu na cijene nafte i goriva u Evropi.

U junu cijene goriva privremeno pale

Nakon što su Washington i Teheran u junu postigli memorandum o razumijevanju od 14 tačaka, koji je uključivao i primirje, inflacija cijena goriva u Evropi nakratko je zaustavljena.

Prema najnovijim podacima Eurostata, u junu su u odnosu na maj cijene dizela pale za 6,4 posto, a benzina za 4,2 posto, prenosi Euronews.

Najveći pad cijena dizela zabilježen je u Češkoj (-11,3 posto), Poljskoj (-9,7 posto) i Bugarskoj (-9,4 posto), dok je najmanji bio u Mađarskoj (-0,6 posto), Italiji (-1,4 posto) i Sloveniji (-1,6 posto).

Kod benzina su jedino Kipar (+0,7 posto) i Italija (+0,5 posto) između maja i juna zabilježili rast cijena. U svim ostalim državama cijene su pale, najviše u Švedskoj (-7,8 posto), Belgiji (-7 posto) i Poljskoj (-6,6 posto).

No novo zaoštravanje situacije na Bliskom istoku ponovo je preokrenulo trend. Cijena sirove nafte prošle je sedmice na svjetskom tržištu premašila 100 dolara po barelu, što je najviši nivo od početka juna.

Na godišnjem nivou, poredeći jun 2025. i jun 2026. godine, najveći rast cijena goriva zabilježen je u Bugarskoj, Litvaniji i Rumuniji, gdje je poskupljenje premašilo 23 posto.

Još veći rast zabilježen je izvan Evropske unije, u Turskoj, gotovo 32 posto, te Gruziji, gotovo 30 posto.

Kako neke zemlje zadržavaju niže cijene?

Ako se izuzme Malta, najmanji rast cijena goriva u Evropskoj uniji zabilježile su Mađarska, Poljska i Španija.

Mađarska je ograničila cijene goriva, dok su Španija i Poljska rast cijena ublažile smanjenjem PDV-a na benzin i dizel.

Takav potez izazvao je određene kritike u Briselu jer je Evropska unija državama članicama preporučila smanjenje akciza, a ne PDV-a.

Španija pritom ima i dodatnu prednost zahvaljujući razvijenoj infrastrukturi za preradu nafte. Iako u velikoj mjeri ovisi o uvozu sirove nafte, raspolaže velikom mrežom rafinerija, zbog čega je manje ovisna o uvozu gotovih naftnih derivata i troškovima njihove nabavke.

"Španija ima jedinstven sistem naftne infrastrukture sa širokom geografskom pokrivenošću i visokom međusobnom povezanošću, uključujući 11 naftnih lučkih terminala, opsežnu mrežu naftovoda i velike skladišne kapacitete povezane s rafinerijama", navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA).