Amazonska prašuma danas se smatra jednim od najnetaknutijih prirodnih područja na svijetu, ali prije gotovo dvije hiljade godina izgledala je drugačije. Civilizacija poznata kao Aquiry, koja je postojala od otprilike 600. godine prije nove ere do 850. godine nove ere, preoblikovala je velike dijelove jugozapadne Amazone izgradnjom zagonetnih geometrijskih zemljanih struktura. Nalazi su objavljeni u časopisu Nature.

Novo istraživanje provedeno LIDAR tehnologijom pokazuje da je ta civilizacija bila znatno veća nego što se dosad mislilo, piše ScienceAlert. Riječ je o tehnologiji koja pomoću laserskih zraka mjeri udaljenost do objekata i stvara vrlo preciznu trodimenzionalnu kartu prostora. Rezultati ukazuju na narod koji je izgradio i do 30.000 zemljanih objekata. Pretpostavlja se da je na vrhuncu moći bio oko 200. godine, a mogao je brojati do tri miliona ljudi.

Za arheoantropologa Marttija Pärssinena sa Univerziteta u Helsinkiju ovo saznanje bilo je prekretnica. "Prvi put sam nešto takvo doživio 2002. godine, kada sam s Alceuom Ranzijem i Sannom Saunaluomom letio iznad monumentalnih geometrijskih zemljanih struktura. Posmatrali smo drevne puteve koji povezuju nalazišta u brazilskoj državi Acre, regiji za koju se dugo smatralo da je nedirnuta prašuma", rekao je Pärssinen.

Zajednica bez pisanih tragova

Civilizacija Aquiry nije bila jedinstveno kraljevstvo ili carstvo, već raznolika mreža zajednica s povezanim tradicijama. O njima se ne zna mnogo jer nisu ostavili pisane tragove, a njihove su nastambe odavno nestale. Ono što je preostalo jesesu njihove monumentalne zemljane strukture.

Riječ je o geometrijskim prostorima omeđenim jarcima dubokim i po nekoliko metara, koji su međusobno povezani ravnim putevima. Pretpostavlja se da su se ljudi tamo okupljali radi ceremonija i političkih događaja. Te su strukture, uz ekološko naslijeđe njihovog upravljanja zemljom, među rijetkim vidljivim tragovima naroda Aquiry.

"Obim arheoloških nalaza sugeriše da su mnoga druga područja širom Amazone možda bila znatno gušće naseljena i intenzivnije preoblikovana nego što se ranije pretpostavljalo", kaže Pärssinen.

Tehnologija koja otkriva prošlost

Stoljećima nakon nestanka civilizacije oko 850. godine, prašuma je prekrila većinu izgrađenih objekata. Tragovi struktura pojavili su se tokom krčenja šuma, ali je njihov stvarni razmjer ostao skriven ispod krošnji. Tehnologija LIDAR iz aviona odašilje laserske impulse koji prolaze kroz vegetaciju i odbijaju se od tla, što istraživačima omogućava rekonstrukciju skrivenog pejzaža bez uništavanja prašume.

Istraživači su ispitali 4.497 kvadratnih kilometara prašume prelijetanjem niza dugih dionica od oko 450 kilometara. Njihov skup podataka otkrio je 432 zemljane strukture, od kojih je 396 bilo dosad nepoznato. "Najviše nas je iznenadio izuzetno veliki broj zemljanih radova pronađenih na području koje čini manje od 3 posto šire Amazone", rekao je Pärssinen.

Ekstrapolacijom rezultata i njihovim kombinovanjem s postojećim istraživanjima, naučnici su procijenili da je civilizacija Aquiry na vrhuncu mogla obuhvatati područje od čak 183.000 kvadratnih kilometara. Na tom području moglo je živjeti od 1,2 do 3 miliona ljudi, uz procijenjenih 24.000 do 30.000 zemljanih struktura. Taj bi prostor izgledao potpuno drugačije od divljine kakvu poznajemo danas. Bila bi to šuma ispresijecana krčevinama na kojima su ljudi živjeli, uzgajali hranu, slavili i okupljali se.

Novi prikaz Amazone

Pärssinen kaže da bi, s obzirom na to da LIDAR otkriva historiju mnogih drevnih amazonskih društava, trebalo napustiti tradicionalni pogled na prašumu kao na netaknutu divljinu. Novi nalazi prikazuju Amazonu kao prostor koji su na mnogim mjestima oblikovale velike ljudske populacije.

"Na svom vrhuncu, strukture koje danas vidimo vjerovatno su bile okružene velikim drvenim nastambama u kojima je živjelo brojno stanovništvo, uz polja kukuruza, manioke, tikvica i pamuka", rekao je Pärssinen. "U obližnjim šumama vjerovatno je bilo obilje voćaka i orašastih plodova o kojima su se ljudi brinuli, što je odraz stoljeća ljudskog upravljanja pejzažom", opisao je.