Forenzičari su u četvrtak počeli iskopavanja na lokaciji na sjeveru Kosova, tražeći masovnu grobnicu koja bi mogla sadržavati posmrtne ostatke dvadesetak žrtava koje se vode kao nestale od rata 1990-ih, objavio je premijer Kosova Albin Kurti.

Oko 13.000 ljudi, uključujući 11.000 kosovskih Albanaca, uglavnom civila, ubijeno je tokom rata na Kosovu od 1998. do 1999. između srpskih snaga i kosovskih Albanaca. Gotovo 1.600 osoba još uvijek se smatra nestalima.

"Iskopavanje masovne grobnice počelo je u selu Kaludra u općini Zubin Potok na sjeveru Kosova", rekao je premijer Kurti.

Vlasti se nadaju da će tamo pronaći "posmrtne ostatke grupe od 23 intelektualca iz Mitrovice, ljekara, profesora i aktivista za ljudska prava, koji su oteti i koji se od 19. aprila 1999. godine vode kao nestali", objavio je Kurti na X-u.

Ove pretrage lokacije dolaze tri dana nakon hapšenja dvojice Srba iz Zubinog Potoka, prema navodima tužilaštva.

Vlasti su početkom sedmice također naznačile da su na mjestu događaja pronađeni ljudski ostaci, bez otkrivanja detalja. Tužilac Blerim Isufaj rekao je medijima tokom posjete lokaciji u četvrtak da je u ovoj fazi iskopavanja još "prerano" govoriti o rezultatima.

"Identifikacija zahtijeva vrijeme i pridržavanje strogih procedura za pronalaženje i potom identifikaciju svakog tijela putem DNK analize", rekao je Isufaj.

Gotovo tri decenije nakon rata, zategnuti odnosi između Kosova i Srbije, koja nikada nije priznala nezavisnost koju je 2008. godine proglasila njena bivša pokrajina, također utječu na proces potrage za nestalim osobama.

Međutim, zajednička komisija sastavljena od kosovskih i srpskih stručnjaka sastala se prvi put u januaru u Briselu, više od dvije godine nakon najave njenog osnivanja.

Ova komisija bi trebala pokrenuti saradnju između Beograda i Prištine na lociranju mjesta s masovnim grobnicama. Među nestalima se 1.100 žrtava odnosi na kosovske Albance, a oko 500 njih su Srbi, Romi ili pripadnici drugih manjina.