SAMI NISMO MOGLI: Bosna i Hercegovina gradi ambasadu uz pomoć švedske donacije

Na sjednici su donesene odluke koje donose novac, uštede i promjene u nekoliko važnih državnih oblasti.

  • Mini market

  • Prije 58 min  Prije 43 min

  • 0

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrdilo je prijedlog odluke o ratifikaciji švedskog granta za unapređenje rada pravosuđa. Na sjednici je prihvaćena i donacija za izgradnju kompleksa Ambasade Bosne i Hercegovine u Islamabadu.

Prijedlog odluke o ratifikaciji ugovora o grantu bit će upućen Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na daljnje odlučivanje.

Više od milion eura za pravosuđe

Grant se odnosi na četvrtu fazu projekta "Unapređenje efikasnosti sudova i odgovornosti sudija i tužilaca u Bosni i Hercegovini".

Cilj projekta je nastavak jačanja kvaliteta, efikasnosti i transparentnosti pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini.

Švedska je za četvrtu fazu osigurala do 12,5 miliona švedskih kruna, odnosno oko 1,09 miliona eura. Dodatnih 775.000 švedskih kruna, približno 67.000 eura, namijenjeno je evaluaciji i praćenju provođenja projekta.

Ugovor je u ime Bosne i Hercegovine potpisao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, čime je nastavljena višegodišnja saradnja ove institucije sa Švedskom.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prihvatilo je i pismo namjere počasnih konzula Bosne i Hercegovine u Pakistanu o finansiranju izgradnje kompleksa državne ambasade u Islamabadu.

Počasni konzuli Asad Saleem, Ghani Majid i Danish Iqbal ponudili su finansiranje kompletnog projekta, uključujući pripremu dokumentacije, pribavljanje dozvola, izvođenje i nadzor radova.

Završeni kompleks bio bi predat Bosni i Hercegovini, koja bi ostala njegov jedini vlasnik.

Objekt je planiran na parceli površine 2.468,88 kvadratnih metara u Diplomatskoj enklavi u Islamabadu. Parcela je Bosni i Hercegovini dodijeljena 1994. godine, uz mogućnost produženja zakupa na ukupno 99 godina.

Izgradnja vlastitog objekta donijela bi godišnju uštedu od oko 120.000 KM, koliko se trenutno izdvaja za zakup prostorija Ambasade Bosne i Hercegovine u Islamabadu.

Obrazovanje i sloboda izražavanja

Vijeće ministara usvojilo je i informaciju o provođenju Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i Hercegovini tokom 2025. godine.

U Državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova upisano je ukupno 40 ustanova i 185 studijskih programa. Samo tokom 2025. godine upisano je sedam visokoškolskih ustanova i 48 studijskih programa.

U dokumentu se upozorava da neujednačeno i nepotpuno dostavljanje podataka obrazovnih vlasti otežava pripremu godišnjih informacija.

Zakonodavni okvir u oblasti visokog obrazovanja i dalje nije usklađen na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, što otežava dosljednu primjenu Okvirnog zakona. Sistem licenciranja i akreditacije funkcionira, dok je priznavanje ranije stečenih akademskih titula i zvanja i dalje jedno od najmanje uređenih područja.

Usvojen je i izvještaj o realizaciji Strategije unapređenja upravljanja javnim finansijama u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.

Rezultati u šest strateških oblasti pokazuju kontinuiran napredak. Ciljne vrijednosti potpuno ili djelimično su ostvarene za 20 indikatora, dok tri cilja nisu ostvarena, a rokovi za još pet aktivnosti nisu istekli.

Vijeće ministara usvojilo je i prvi objedinjeni izvještaj o slobodi izražavanja i pristupu informacijama u Bosni i Hercegovini.

U izvještaju je navedeno da država ima širok pravni okvir kojim se garantiraju ova prava, ali da se najveći problemi i dalje odnose na provođenje zakona, institucionalnu koordinaciju i praktičnu zaštitu prava građana i medija.

Posebno je istaknuta potreba za dosljednijim odgovaranjem javnih institucija na zahtjeve građana i novinara za pristup informacijama.

Na četverogodišnji mandat za članove Vijeća Agencije za poštanski saobraćaj Bosne i Hercegovine imenovani su Faruk Šahinagić, Radivoje Đerić i Eduard Šakota.

Oni su bili najbolje rangirani kandidati nakon provedene procedure javnog oglasa. Prethodno su, zbog isteka mandata, razriješeni Armin Karahmet, Ljiljana Erkić i Nino Ćorić.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...