Sjedinjene Američke Države pripremaju jedno od najvećih preslagivanja svoje vojne prisutnosti u Europi u posljednjih nekoliko godina.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa u idućih šest mjeseci dovršit će globalnu reviziju rasporeda američkih snaga, poznatu kao 'Force Posture Review', a prvi signali iz Washingtona upućuju na to da će europski saveznici morati preuzeti znatno veći dio odgovornosti za vlastitu obranu.

Iako konačne odluke još nisu donesene, sve je više pokazatelja da će dio američkih vojnika i ključne vojne opreme biti premješten iz Europe prema drugim kriznim žarištima, ponajprije Indo-Pacifiku i Bliskom istoku.

Španjolska bi mogla biti najveći gubitnik

Prema informacijama Handelsblatta, među zemljama koje bi najviše mogle osjetiti posljedice nalazi se Španjolska. Washington navodno razmatra povlačenje oko 2000 američkih vojnika iz tamošnjih baza, čime bi više od polovice američkog vojnog kontingenta napustilo zemlju. Prema izvorima upoznatima s razgovorima, takav bi potez bio svojevrsna kazna vladi premijera Pedra Sáncheza nakon što Madrid nije dopustio korištenje zajedničkih baza Rota i Morón za američke napade na Iran. Američka administracija zasad nije službeno potvrdila takve planove.

Europa više nije prvi prioritet

U Pentagonu više ne skrivaju da se američki strateški fokus ubrzano seli prema Kini. Zamjenik ministra obrane za politiku Elbridge Colby ovoga je tjedna najavio da će Europa uskoro morati preuzeti glavnu odgovornost za vlastitu konvencionalnu obranu.

Predsjednica Odbora za sigurnost i obranu Europskog parlamenta Marie-Agnes Strack-Zimmermann upozorila je da se europske države više ne mogu oslanjati na pretpostavku da će povećanje obrambenih izdvajanja biti dovoljno kako bi zadržale dosadašnju razinu američke zaštite. „Povlačenje SAD-a sada dobiva zamah“, upozorila je, dodajući da su rat u Iranu i sve izraženije suparništvo s Kinom potpuno promijenili američke prioritete.

Ratovi iscrpljuju američke zalihe

Dodatni razlog za promjene predstavljaju ozbiljno smanjene američke zalihe protuzračne obrane. Prema analizi Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), od početka rata s Iranom američke su zalihe projektila Patriot pale za oko 65 posto, dok je broj projektila THAAD smanjen za gotovo 40 posto.

Stručnjaci upozoravaju da će biti potrebne godine kako bi se proizvodnja vratila na razine prije sukoba te da američka vojna industrija više ne može istodobno zadovoljiti potrebe SAD-a, Ukrajine i europskih saveznika.

NATO pokušava smiriti saveznike

U Bruxellesu nastoje izbjeći dojam da je riječ o američkom napuštanju Europe. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte posljednjih mjeseci naglašava da Trump zapravo jača Savez prisiljavajući europske članice na veća ulaganja u obranu.

Ipak, već je potvrđeno da će oko 5.000 američkih vojnika napustiti Njemačku, uključujući oklopnu brigadu i jedinicu predviđenu za upravljanje američkim dalekometnim raketnim sistemima. Berlin zato ubrzano pokušava popuniti prazninu kupnjom američkih projektila Tomahawk i razvojem vlastitih evropskih sistema dugog dometa.

Novi hladni rat?

Američki konzervativni analitičari smatraju da Washington zapravo provodi dugoročnu strategiju prilagodbe novom globalnom poretku. Kako ističe Peter Rough iz Instituta Hudson, glavni cilj nije napuštanje Evrope, nego postupno oslobođanje američkih resursa za moguće buduće sučeljavanje s Kinom.

"Izvan administracije prevladava osjećaj da se pripremamo za novi hladni rat", rekao je Rough, uporedivši današnji Suvalki koridor na granici Poljske i Litvanije s nekadašnjim njemačkim koridorom Fulda, jednim od ključnih mogućih ratišta tokom Hladnog rata.

Redovna revizija rasporeda američkih snaga trebala bi završiti tokom idućih šest mjeseci. Hoće li Evropa ostati bez značajnog dijela američkog vojnog kišobrana ili će se raditi tek o ograničenom preslagivanju snaga, pokazat će odluke koje će Washington donijeti do kraja godine.