Bh. meteorolog Nedim Sladić uputio je ozbiljno upozorenje da će u periodu od 6. do 12. augusta rizik od požara biti izuzetno visok širom Balkana i zapadne Evrope, pozivajući građane na krajnju odgovornost prema prirodi. Na objavljenoj mapi, Bosna i Hercegovina se nalazi u crvenoj, rizičnoj zoni.

Upozorenje stiže u jeku novog toplotnog vala koji zahvata veći dio zemlje, a koji donosi izostanak značajnijih padavina, potpuno isušenu vegetaciju i povremeno pojačan vjetar. Riječ je o najopasnijoj kombinaciji faktora koju vatrogasci pamte, gdje je za katastrofu dovoljna samo jedna neoprezna iskra ili neugašen opušak.

Sjećanje na prošlogodišnju vatrenu stihiju

Prošlog ljeta Bosna i Hercegovina je sedmicama vodila iscrpljujuću bitku s požarima. Najteže posljedice zabilježene su u Hercegovini, gdje su vatreni jezici progutali hiljade hektara šuma, niskog rastinja i poljoprivrednog zemljišta.

Vatra je direktno prijetila stambenim objektima, vikendicama, elektroenergetskoj infrastrukturi i dalekovodima, dok se gusta dimna zavjesa širila desetinama kilometara.

• Najkritičnije lokacije prošle godine:

  • Područja Trebinja, Mostara, Čapljine, Stoca, Neuma, Konjica i Jablanice.

  • Okolina Drvara, Bosanskog Petrovca, Bihaća, Teslića i mnoge druge lokacije širom zemlje.

Koji dijelovi BiH su sada u najvećoj opasnosti?

Aktuelni meteorološki uslovi u potpunosti podsjećaju na scenarij koji je prethodio prošlogodišnjim katastrofalnim požarima.

• Najveći rizik ponovo prijeti Hercegovini: Mostar, Čapljina, Stolac, Ljubuški, Neum i Trebinje.

• Ostala rizična područja: Okolina Konjica i Jablanice, kanjon Neretve, kao i planinski masivi i regije poput Romanije, Ozrena, Majevice i Krajine.

Ljudski faktor kao glavni uzročnik

Stručne službe i vatrogasci neprestano naglašavaju da velika većina šumskih požara nije prirodnog porijekla, već je posljedica ljudske nepažnje i neodgovornog ponašanja.

U ovakvim ekstremnim vremenskim uvjetima, sljedeće radnje mogu u sekundi izazvati nesagledive posljedice:

• Paljenje korova i poljoprivrednog otpada

• Nekontrolisano spaljivanje biljnog otpada

• Roštiljanje i loženje vatre na otvorenom prostoru

• Odbacivanje neugašenih opušaka cigareta

Danonoćna borba na terenu i iz zraka

Tokom prošlogodišnjih kriza, borba s vatrenom stihijom odvijala se 24 sata dnevno. Na prvoj liniji odbrane nalazili su se profesionalni i dobrovoljni vatrogasci, pripadnici civilne zaštite, radnici šumskih gazdinstava, policijski službenici i hrabri mještani.

Zbog razmjera opasnosti, u akciju su se uključili i helikopteri Oružanih snaga BiH te Helikopterskog servisa RS-a, a zbog složenosti situacije zatražena je i međunarodna pomoć kroz Mehanizam civilne zaštite Evropske unije. Ipak, ekstremne temperature, jak vjetar i nepristupačan teren u mnogim trenucima su maksimalno otežavali akcije gašenja iz zraka i sa zemlje.