U frižideru vam vjerovatno stoji mlijeko s 0,9 posto masti, kupljeno iz navike jer se godinama ponavlja da su manje masne varijante bolji izbor. Punomasni mliječni proizvodi dugo se povezuju s rizikom od povišenog krvnog pritiska, ali jedno istraživanje provedeno na 74 odrasle osobe pokazalo je da priča možda nije tako jednostavna.

Zašto pritisak ne mora pasti kada izbacite mliječnu mast?

Mnogi koji imaju povišen krvni pritisak prvo pokušavaju promijeniti prehranu, izbacuju masnije sireve i punomasno mlijeko te biraju njihove manje masne verzije.

Ipak, mliječna mast ne djeluje izolovano od ostatka prehrane. Na krvni pritisak utiču brojni faktori, uključujući ukupan unos kalorija, količinu soli, tjelesnu težinu i cjelokupan način prehrane.

Šta je pokazalo istraživanje o punomasnim mliječnim proizvodima?

Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Nutrition trajalo je 12 sedmica i uključivalo 74 odrasle osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću.

Učesnici su bili podijeljeni u tri grupe. Prva grupa smanjila je dnevni unos za 500 kalorija i konzumirala manje masne mliječne proizvode. Druga je uz isto kalorijsko ograničenje dnevno jela tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda, dok je treća konzumirala tri porcije punomasnih proizvoda bez ograničavanja kalorija.

Među namirnicama koje su učesnici konzumirali bili su punomasno mlijeko, grčki jogurt i sir.

Najveći pad sistolnog krvnog pritiska, približno 4,25 mmHg, zabilježen je u grupi koja je konzumirala manje masne mliječne proizvode uz kalorijski deficit.

Međutim, zanimljiv rezultat zabilježen je i u grupi koja je jela punomasne mliječne proizvode bez smanjenja kalorijskog unosa. Kod njih je sistolni pritisak pao za oko 2,72 mmHg, a zabilježeno je i blago smanjenje obima kukova. Istovremeno nije došlo do povećanja tjelesne težine.

Da li su punomasni proizvodi pogoršali holesterol i šećer?

Prema rezultatima ovog istraživanja, kod dvije grupe koje su konzumirale punomasne mliječne proizvode nije zabilježeno pogoršanje indeksa tjelesne mase, udjela tjelesne masti, vrijednosti holesterola niti šećera u krvi.

Učesnici iz ovih grupa istovremeno su unosili više proteina i kalcija.

Istraživanje ima važna ograničenja

Rezultate ipak treba tumačiti s oprezom. Istraživanje je obuhvatilo relativno mali broj ljudi, a zbog pandemije je broj učesnika bio manji nego što je prvobitno planirano.

Trajalo je samo 12 sedmica, pa ne daje odgovor na pitanje kakve bi posljedice ovakav način prehrane mogao imati tokom više godina.

Učesnici su bili iz Kanade, a istraživanje je djelimično finansirala organizacija Dairy Farmers of Canada. Autori su naveli da finansijeri nisu uticali na rezultate istraživanja.

Sve to ne znači da rezultate treba odbaciti, ali oni sami po sebi nisu dovoljni da bi se punomasni mliječni proizvodi mogli preporučivati kao način liječenja povišenog krvnog pritiska.

Kakvu ulogu ima kalcij?

Veza između kalcija i krvnog pritiska proučava se već godinama. Pregledi ranijih istraživanja pokazali su da veći unos kalcija može dovesti do manjeg sniženja krvnog pritiska, ali efekat nije velik niti jednak kod svih ljudi.

Drugim riječima, određene namirnice mogu biti dio prehrane koja doprinosi zdravlju srca, ali nijedna pojedinačna namirnica sama po sebi neće riješiti problem visokog krvnog pritiska.

Kako izgledaju tri porcije dnevno?

U svakodnevnoj prehrani tri porcije mliječnih proizvoda mogu izgledati vrlo jednostavno, čaša mlijeka uz doručak, jogurt uz ručak i komad sira uz večeru.

Važno je, međutim, obratiti pažnju na ostatak obroka. Sir uz velike količine bijelog hljeba i vrlo slanu zimnicu nije isto što i uravnotežen obrok s povrćem i umjerenom količinom soli.

Kod izbora jogurta korisno je provjeriti i količinu dodanog šećera, posebno kod voćnih i aromatiziranih varijanti.

Ako vam je krvni pritisak često povišen ili već uzimate terapiju, promjene u prehrani ne bi trebale biti zamjena za lijekove niti razlog za samostalno mijenjanje terapije. Kod trajno povišenih vrijednosti krvnog pritiska potrebno je razgovarati s ljekarom.