Iako ne postoji jedna namirnica koja može zaštititi srce, kardiolozi posebno izdvajaju masnu ribu. Kardiovaskularne bolesti među vodećim su uzrocima smrti, a na rizik od njihova razvoja utječu genetika, obiteljska povijest i životne navike. Prehrana je jedan od čimbenika na koje možemo utjecati svakoga dana, piše EatingWell.

"Prehrana je jedan od rijetkih čimbenika rizika na koje svakodnevno možete izravno utjecati. Ona djeluje na gotovo sve procese povezane s razvojem srčanih bolesti", kaže dr. Muzamil Khawaja. Dodaje da ono što jedemo utječe na kolesterol, trigliceride, krvni tlak, šećer u krvi i tjelesnu težinu.

Zašto je masna riba dobra za srce?

Masna riba, poput lososa, skuše, srdela i pastrve, bogata je omega-3 masnim kiselinama EPA i DHA, koje povoljno djeluju na zdravlje srca.

Jedna od njihovih važnih prednosti je utjecaj na masnoće u krvi. Omega-3 masne kiseline mogu pomoći u snižavanju triglicerida, čije su povišene vrijednosti povezane s većim rizikom od srčanih bolesti.

"Visoki trigliceridi neovisan su čimbenik rizika za bolesti srca, a posebno su česti kod osoba s inzulinskom rezistencijom ili metaboličkim sindromom. Njihovo snižavanje stoga može smanjiti kardiovaskularni rizik", objašnjava dr. Khawaja.

Omega-3 masne kiseline poznate su i po protuupalnom djelovanju. Dugotrajni upalni procesi mogu oštetiti stijenke krvnih žila i pridonijeti razvoju ateroskleroze, odnosno nakupljanju naslaga i sužavanju arterija.

Redovita konzumacija masne ribe može pridonijeti i održavanju normalnog srčanog ritma te zdravlju krvnih žila. "Iako riba nije zamjena za lijekove kada su oni potrebni, njezino redovito uključivanje u uravnoteženu prehranu može pridonijeti dugoročnom zdravlju srca", kaže dr. Rick Snyder.

Kako jesti više masne ribe

Američko udruženje za srce preporučuje dvije porcije ribe tjedno, posebno masne ribe. Jedna porcija kuhane ribe iznosi oko 85 grama. Jednostavan i cjenovno pristupačan izbor je konzervirana riba. "Uvijek imajte pri ruci konzervirane srdele ili inćune. Možete ih brzo dodati salatama, tostu ili tjestenini", predlaže dr. Khawaja.

Kardiolozi savjetuju i da se riba povremeno jede umjesto prerađenog mesa ili hrane bogate zasićenim mastima. Takve male promjene s vremenom mogu povoljno utjecati na zdravlje srca.

Nije važna samo prehrana

Masna riba samo je dio brige o zdravlju srca. Preporučuje se prehrana s puno povrća, voća, cjelovitih žitarica i nezasićenih masnoća, poput onih iz maslinova ulja, uz manje prerađenog i crvenog mesa te hrane s puno dodanog šećera.

Važni su i redovita tjelesna aktivnost, nepušenje i dovoljno sna. "Kardiovaskularni rizik razvija se godinama, ali se promjenom navika može znatno smanjiti", zaključuje dr. Khawaja.