U Šapcu je otvorena fabrika humanoidnih robota, zajednički projekat kineskih kompanija Minth Group i AGIBOT sa Srbijom. Zvaničnici očekuju da će glavno tržište biti Evropska unija, dok stručnjaci upozoravaju na moguća trgovinska i sigurnosna pitanja, posebno nakon najave upotrebe robota u Vojsci Srbije, izvijestio je Radio Slobodna Evropa.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić fabriku je otvorio riječima: "Otvaramo ljepoticu, fabriku robota".

Vučić je 29. augusta najavio i da će robote proizvedene u Šapcu koristiti Vojska Srbije.

Projekat zajednički razvijaju kineska Minth Group, koja u Srbiji već posluje u automobilskoj industriji, i kompanija AGIBOT, specijalizovana za vještačku inteligenciju i robotiku.

Time su dvije kineske kompanije dobile svoju prvu proizvodnu bazu humanoidnih robota u Evropi.

AGIBOT je u februaru najavio proizvodnju između 1.000 i 2.000 robota godišnje, dok je Vučić rekao da se nada kapacitetu od čak 5.000 jedinica.

Ipak, kineske kompanije i vlasti Srbije nisu precizirale šta će tačno podrazumijevati početna faza proizvodnje niti hoće li gotove komponente stizati iz Kine.

Radio Slobodna Evropa navodi da odgovore na ta pitanja nije dobio od Vlade Srbije, Minth Group niti kompanije AGIBOT.

"Made in Serbia" kao put prema EU

William Shi, izvršni direktor AGIBOT Europe, ranije je izjavio da je Srbija izabrana zbog "stabilnog poslovnog okruženja".

Vučić je naveo da projekat obuhvata i hardver i softver te da će kineski investitori u Srbiji morati pronaći kompaniju koja će razvijati softver vještačke inteligencije za robote.

"Veoma je važno da roboti izađu na tržište kao proizvod 'Made in Serbia'", rekao je Vučić.

Antonia Hmaidi, kopredsjedavajuća Programa za nauku, tehnologiju i inovacije pri berlinskom Mercator Institute for China Studies (MERICS), smatra da od projekta imaju interes kineske kompanije i Srbija, dok za Evropsku uniju vidi moguće dodatne rizike.

Prema njenoj procjeni, AGIBOT bi proizvodnjom u Srbiji mogao olakšati pristup evropskom tržištu ako EU u budućnosti uvede trgovinske mjere prema robotima direktno proizvedenim u Kini.

"Kako raste pažnja prema kineskom sektoru robotike, AGIBOT bi mogao pokušati izbjeći određene trgovinske zaštitne mjere EU premještanjem proizvodnje izvan Kine", rekla je Hmaidi za RSE.

Dodala je da su evropske trgovinske mjere često vezane za zemlju porijekla, zbog čega eventualne carine na robote iz Kine ne bi automatski morale obuhvatiti proizvode iz Srbije.

AGIBOT paralelno pokušava proširiti prisustvo na tržištu EU kroz partnerstva i prezentacije u Španiji, Italiji, Njemačkoj i Francuskoj.

U Sjedinjenim Američkim Državama situacija je drugačija.

Prema navodima RSE-a, širenje poslovanja kompanije tokom 2026. godine zaustavljeno je nakon američkih ograničenja za uvoz novih kineskih naprednih robota, zbog procjena da određeni sistemi mogu predstavljati sigurnosni rizik.

Federal Communications Commission (FCC) navodi da napredni roboti mogu prikupljati podatke koji bi, u slučaju zloupotrebe, mogli služiti za nadzor, obavještajne aktivnosti ili daljinsku kontrolu sistema.

Minth i AGIBOT nisu odgovorili RSE-u na pitanje hoće li podaci koje prikupljaju roboti proizvedeni u Srbiji biti dostupni kineskom proizvođaču.

Ni Vlada Srbije, prema navodima RSE-a, nije odgovorila je li prije ulaska u projekat provedena procjena sigurnosnih rizika.

Vojna upotreba izazvala najveću pažnju

Najviše pažnje izazvala je najava da će roboti biti korišteni i u Vojsci Srbije.

Vučić je rekao da će Srbija za 15 dana predstaviti prvu vojnu upotrebu kineskih robota.

"Vidjet ćete ih i to ne samo kako hodaju, već kako koriste oružje, i to veoma ozbiljno oružje", izjavio je.

Hmaidi smatra da upravo vojni aspekt projekta može izazvati dodatnu zabrinutost u Evropskoj uniji.

Ona ovaj projekat povezuje i sa širim pitanjem odnosa Srbije prema EU i rastuće tehnološke saradnje s Kinom.

Prema javno dostupnim podacima, Minth Group u Srbiji posluje od 2018. godine i ima fabrike u Loznici i Šapcu.

Kompanija je od Srbije dobila oko 60 miliona eura subvencija, uz obavezu investiranja približno 450 miliona eura i zapošljavanja 1.820 radnika.

Posljednji ugovor o državnoj podršci, prema podacima koje prenosi RSE, potpisan je u junu 2026. godine, kada je odobreno 11,6 miliona eura za novi pogon u Šapcu namijenjen proizvodnji metalnih ukrasnih dijelova za automobilsku industriju.

Javno dostupni ugovori o subvencijama, međutim, ne obuhvataju najavljenu proizvodnju humanoidnih robota.

Minth je u martu 2025. objavio i trogodišnji strateški sporazum s AGIBOT-om u oblasti razvoja vanjskih dijelova robota sa senzorima, robotskih zglobova i lakih komponenti.

Altynay Junosova, analitičarka MERICS-a, upozorava da Evropa mora razvijati vlastite lance snabdijevanja kako bi smanjila zavisnost od kineskih proizvođača.

Prema podacima MERICS-a, Kina je tokom 2025. godine proizvela oko 12.800 humanoidnih robota, odnosno približno 90 posto svjetske proizvodnje.

Kineske kompanije, prema istom izvoru, kontrolišu i približno 63 posto ključnih kompanija u globalnom lancu snabdijevanja komponentama za humanoidne robote.

Humanoidni roboti napravljeni su po uzoru na ljudsko tijelo i koriste senzore, kamere, motore i sisteme vještačke inteligencije kako bi se kretali, prepoznavali okolinu i izvršavali fizičke zadatke.

Primjenjuju se u fabrikama, skladištima, zdravstvu, trgovini i ugostiteljstvu, dok se sve intenzivnije razvija i njihova vojna upotreba.

Upravo zbog kamera, mikrofona, senzora i mogućnosti daljinskog ažuriranja stručnjaci upozoravaju da sigurnost podataka i kontrola pristupa postaju jedno od ključnih pitanja budućeg razvoja robotike.