Ruski predsjednik Vladimir Putin sve je zabrinutiji zbog vlastite sigurnosti u slučaju da rat u Ukrajini završi bez ostvarenja barem minimalnog ruskog cilja - potpunog zauzimanja Donbasa, piše The Economist.

Prema izvorima bliskima ruskom predsjedniku, Putin je u jednom trenutku tijekom rata ljudima iz svog okruženja rekao: „Objesit će me.” The Economist pritom ne navodi kada je točno to izrečeno niti u kojem je kontekstu Putin dao tu izjavu.

Istodobno, prema dostupnim istraživanjima javnog mnijenja i informacijama iz ruskih političkih i poslovnih krugova, nezadovoljstvo ratom među običnim građanima postupno raste. Još je ozbiljnije, navodi časopis, raspoloženje unutar same ruske elite.

Jedan od izvora za The Economist tvrdi da najveći problem više nije ni rusko gospodarstvo ni izostanak značajnijih vojnih uspjeha. Problem je – vrijeme. 

Gotovo pet godina rata, smatra taj izvor, bez obzira na konačan ishod predstavljaju neuspjeh. Drugi pripadnik ruske elite situaciju je opisao slikovito: „Sve je rašireniji osjećaj da je car gol.”

Ubija ih tempo

Ruske vlasti zato teško mogu dopustiti da se rat nastavi istim tempom i po istom obrascu.

Scenariji koji se temelje na inerciji nisu povoljni za Kremlj” - rekao je jedan od izvora za The Economist.

Problem je što Rusija pritom troši i gospodarske resurse i politički kapital.

Ipak, nijedan od aktualnih problema nije takav da bi neposredno ugrozio Putinovu vlast. Ruski predsjednik i dalje raspolaže golemim resursima, kao i represivnim aparatom koji mu omogućuje nastavak rata.

No, upozorava The Economist, sve je važnije kako se rat doživljava unutar same Rusije. 

Autori teksta pritom priznaju da nitko izvan Putinova najužeg kruga ne može znati što se točno događa u njegovoj glavi. Ipak, smatraju da bi ga mogla voditi svojevrsna „kriminalna logika” njegova režima – nikada ne pokazati slabost.

Nova eskalacija?

Upravo bi zato Kremlj ponovno mogao posegnuti za eskalacijom kako bi pokušao razbiti sadašnji zastoj, smatra The Economist.

Jedan od mogućih scenarija jest intenziviranje hibridnog rata, uključujući sabotaže usmjerene protiv europskih saveznika Ukrajine.

Zapadne obavještajne službe vjeruju da bi Rusija mogla pokušati napasti europske tvornice koje proizvode opremu namijenjenu ukrajinskim oružanim snagama. Ipak, prema procjenama na koje se poziva The Economist, izravan vojni sukob Rusije i NATO-a i dalje se ne smatra vjerojatnim.

Istodobno se očekuje i novo pojačavanje ruskih napada na samu Ukrajinu.

Rusko Ministarstvo obrane već je najavilo pripreme za masovne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, što bi moglo predstavljati uvod u novu kampanju udara.

Za Kremlj tako ostaje težak izbor: nastavak rata znači daljnje trošenje resursa i političkog kapitala, dok bi završetak bez jasne pobjede mogao otvoriti pitanje zašto je Rusija gotovo pet godina ratovala – i što je time zapravo postigla.