Evropski fudbal napravio je važan korak prema drugačijem tretmanu navijačkih incidenata. UEFA i drugi evropski fudbalski akteri podržali su preporuku prema kojoj kolektivne zabrane gostujućim navijačima trebaju biti izuzetak, a odgovornost se, kad god je moguće, usmjeravati na konkretne pojedince.

UEFA, evropski klubovi, Football Supporters Europe i European Leagues podržali su preporuku Vijeća Evrope koja predviđa da kolektivne zabrane dolaska gostujućih navijača ne budu standardna reakcija na incidente.

Na UEFA konferenciji o sigurnosti, održanoj 1. i 2. septembra u Madridu, više od 500 predstavnika saveza, klubova, navijačkih organizacija, policije, državnih institucija i drugih organizacija razgovaralo je o položaju gostujućih navijača i problemima koje donose kolektivne sankcije.

Glavna poruka je da bi odgovornost, kada god je to moguće, trebala biti individualna.

Kolektivne zabrane samo izuzetno

Preporuka predviđa da se mjere protiv nasilja i nereda prvenstveno usmjere na konkretne osobe koje su odgovorne za prekršaje.

Kolektivne zabrane ne bi trebale biti rutinska kazna.

Prema ovom principu, takve mjere trebale bi se koristiti samo u izuzetnim okolnostima, kada postoje jasni, objektivni i aktuelni dokazi da blaže mjere ne mogu odgovoriti na ozbiljan rizik po javnu sigurnost i red.

To znači da bi u budućnosti prvi cilj trebao biti identifikovanje i kažnjavanje pojedinaca koji naprave incident, umjesto automatskog kažnjavanja velikog broja navijača.

Važno za Partizan, Zvezdu i Srbiju

Ovakav pristup posebno je zanimljiv iz ugla srpskog fudbala.

Partizan je tokom ljeta već igrao evropsku utakmicu sa zatvorenom cijelom istočnom tribinom, odnosno sa približno 10.000 mjesta manje, zbog ranijih UEFA kazni.

Klub je potom ponovo kažnjen zbog ponašanja navijača.

Zbog toga je Partizan više puta apelovao na navijače da ne blokiraju prolaze i stepeništa, ne koriste pirotehniku i lasere te izbjegavaju nedozvoljena skandiranja.

Crvena zvezda također ima iskustva sa UEFA sankcijama koje ograničavaju prisustvo publike, uključujući i mjere djelimičnog zatvaranja stadiona.

Princip individualne odgovornosti mogao bi zato biti značajan i za beogradske klubove, jer bi se u pojedinim slučajevima smanjila mogućnost da hiljade navijača budu kažnjene zbog postupaka manjeg broja osoba.

Slična situacija odnosi se i na reprezentaciju Srbije.

Raniji incidenti na tribinama dovodili su do sankcija koje nisu pogađale samo odgovorne pojedince, već i širu navijačku publiku i cijeli stadion.

Poruka iz Madrida zato je jasna: onaj ko napravi problem trebao bi biti identifikovan i sankcionisan, dok kolektivna kazna treba ostati krajnja mjera.