Evropa i Rusija već dugo nisu bile bliže direktnom sukobu nego što je to slučaj danas. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine odnosi između Moskve i evropskih država sve su zategnutiji, ali posljednjih dana situacija je posebno ozbiljna.

Napad dronom u Leipzigu zaoštrio odnose Njemačke i Rusije

Pokušaj napada dronom na ukrajinski transportni avion Antonov na njemačkom aerodromu Leipzig-Halle stvorio je novu ozbiljnu krizu u odnosima Berlina i Moskve. Vlada njemačkog kancelara Friedricha Merza direktno je optužila Rusiju za napad, što Moskva odbacuje. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Leipzig predstavlja novu eskalaciju na tlu EU koja se direktno pripisuje Rusiji, dok je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte poručio da cijeli savez iskazuje potpunu solidarnost s Njemačkom.

Njemačka ubrzano jača vojsku

Nekoliko sati nakon javne optužbe na račun Rusije, njemačka vojska je u sjevernom Atlantiku uspješno testirala balistički projektil izraelske proizvodnje dometa do 500 kilometara (prenosi Reuters). Berlin ubrzano mijenja svoju odbrambenu politiku, višestruko povećava izdvajanja za odbranu i najavljuje izgradnju najjače konvencionalne vojske u Evropi sa desetinama hiljada novih vojnika i modernizovanom opremom.

Lavrov oštro odgovorio na Merzove planove

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov obrušio se na ove planove: "Kad je kancelar Merz rekao da će Njemačku ponovo učiniti glavnom vojnom silom u Evropi, bio sam jednostavno zapanjen. Ako taj čovjek ne razumije šta riječ 'ponovo' znači u ovom kontekstu, onda je to vrlo tužno i krajnje opasno za Evropu." Iako Merz riječ "ponovo" zapravo nije izgovorio, retorika i odbrambeni kapaciteti s obje strane se pojačavaju.

Niz sumnjivih incidenata širom Evrope

Rusija godinama testira granice bez izazivanja direktnog odgovora NATO-a. Leipzig nije izolovan slučaj:

• Njemačka: Dva napada na trafostanice (na istoku i zapadu blizu Kelna). Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Reul napad na dalekovode u Bergheimu okarakterisao je kao namjeran napad na cijelu državu.

• Poljska: Premijer Donald Tusk izjavio je da je požar u fabrici dronova u Skarżysko-Kamienni bio namjeran čin sabotaže i nastavak ruskih eskalacijskih djelovanja.

• Danska: Vlasti su otkrile konkretne pripreme za rusku sabotažu usmjerenu na kompanije odbrambene industrije povezane s vojnom pomoći Ukrajini.

Mogući scenariji daljnjeg razvoja

• Dugotrajni hibridni rat: Novo normalno stanje bez otvorenog vojnog sukoba (najvjerovatniji scenarij).

• Incident izvan kontrole: Pojedinačni događaj koji izaziva neplaniranu lančanu reakciju.

• Direktno testiranje NATO-a: Rusija namjerno testira spremnost Saveza.

• Otvoreni rat Rusije i NATO-a: Najgori, ali zasad najmanje vjerovatan scenarij.

Analiza Denisa Avdagića: Ovo je terorizam

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić upozorava da događaji u Njemačkoj predstavljaju terorističke napade.

"Stvari treba nazvati pravim imenom. To nisu slučajni događaji. Pitanje je šta bi moglo biti sljedeće ako se procijeni da će evropski odgovor biti mlak," navodi Avdagić, ističući potrebu za snažnom porukom Rusiji. On smatra da Rusija ne želi otvoreni sukob sa NATO-om i SAD-om jer ne može otvoriti novi front, ali zato briljira u informacijskom ratu i propagandi usmjerenoj na urušavanje EU i NATO-a (poput jačanja AfD-a u Njemačkoj).

Avdagić ukazuje na paradoks u kojem Rusija tvrdi da je u sukobu sa Zapadom, a rat u Ukrajini naziva tek "specijalnom vojnom operacijom". Zaključuje da je pomoć Ukrajini jedini logičan potez jer napad na nju znači pokušaj ponovnog porobljavanja Evrope, naglašavajući da Rusija može odgovarati političkim i ekonomskim sredstvima, ali nikako terorizmom i sabotažama na evropskom tlu, piše Index.hr.