Gradonačelnik Mostara Mario Kordić objavio je kako je Vlada Republike Hrvatske osigurala 380.000 eura kojima je zajamčen nastavak subvencioniranja boravka djece u predškolskim ustanovama do kraja ove godine.

Kordić je naveo kako je pitanje subvencija za vrtiće bilo jedna od važnih tema tijekom nedavnog posjeta predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministara Mostaru, a razgovor je, kako je istaknuo, održan na inicijativu zastupnice u Parlamentarnoj skupštini BiH Darijane Filipović.

Odluka nakon razgovora s Plenkovićem

“Najvažnija tema bila je ugroženost subvencioniranja boravka djece u predškolskim ustanovama. Dok su pojedini gradski vijećnici bili spremni prebrojavati djecu prema tome kako se zovu i kojem narodu pripadaju, predsjednik Plenković jasno je kazao da će ovo pitanje biti razmatrano već na prvoj sljedećoj sjednici Vlade Republike Hrvatske”, napisao je Kordić.

Dodao je kako je odluka Vlade RH donesena te da roditelji mogu biti mirni, a predškolske ustanove mogu nastaviti pružati svoje usluge bez dodatnog financijskog opterećenja za obitelji.

Kordić zahvalio Vladi RH

Kordić je poručio kako je, prema njegovim riječima, “poražena politika ucjene onih koji su svoj dolazak na sjednicu Gradskog vijeća uvjetovali i bili spremni žrtvovati interese najmlađih radi političkih ciljeva”.

“Ovo je najbolji odgovor svima koji pokušavaju iskriviti odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Vlada Republike Hrvatske nije pitala kako se djeca zovu, kako se prezivaju, kojoj vjeri ili kojem narodu pripadaju. Osigurala je subvenciju za svako dijete”, naveo je Kordić.

Zahvalio je predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, ministru Alenu Ružiću i Vladi Republike Hrvatske na brzoj reakciji, razumijevanju i konkretnoj pomoći.

“Kada su djeca u pitanju, za mene nema podjela. Postoje samo odgovornost i obveza da nijedno dijete i nijedna obitelj ne budu žrtve političkih blokada”, zaključio je Kordić.

PROSJACI I SINOVI

Fenomen u kojem se političari u Bosni i Hercegovini (naročito unutar hrvatskog i srpskog političkog korpusa) javno hvale finansijskom pomoći iz susjednih država (Hrvatske i Srbije) duboko je ukorijenjen u specifičnom ustavnom uređenju BiH, geopolitičkim interesima susjeda i unutrašnjoj političkoj dinamici.

Ovakvo ponašanje, koje bi u većini suverenih država svijeta bilo viđeno kao znak slabosti ili gubitka suvereniteta, u BiH se iz ugla tih političara posmatra kao veliki diplomatski i patriotski uspjeh.

U situacijama poput ove u Mostaru, ili hroničnog nedostatka novca u zdravstvenom sistemu, lokalni budžeti često postaju taoci političkih blokada i međunacionalnih nadmudrivanja u gradskim vijećima ili parlamentima. Kada domaće institucije zbog blokada ne mogu ili neće da preusmjere novac, političari koriste finansijsku intervenciju izvana kao „spas u zadnji čas“.

Umjesto da preuzmu odgovornost za nefunkcionalnost sistema koji sami vode, oni krivicu prebacuju na političke protivnike, a zasluge za rješenje pripisuju svom diplomatskom angažmanu prema Zagrebu ili Beogradu.

Kordićev istup je ništa drugo do ponižavanje institucija Bosne i Hercegovine, i njega samog kao gradonačelnika Mostara, dokaz da lokalni političari ne znaju upravljati javnim novcem.

Dovoljno je napomenuti kako bi se bez pokrivanja dubioza u SKB Mostar, koju Vlada RH godinama spašava od propasti, ubrizgavajući svake godine na desetine miliona maraka novca poreskih obveznika Hrvatske, sistem pod vlašću HDZ-a BiH potpuno urušio.

I onda, kao šlag na tortu, stiže nevjerovatna izjava gradonačelnika Mostara.

(SB)