Sredozemno more ovog ljeta zabilježilo je temperature kakve dosad nisu evidentirane u savremenim mjerenjima. Prosječna temperatura površine mora sredinom augusta dostigla je historijski maksimum, potvrđujući nastavak dugotrajnog trenda zagrijavanja koji sve ozbiljnije utiče na morski ekosistem.

Prema podacima španske meteorološke agencije Aemet, prosječna temperatura površine Sredozemnog mora 13. augusta iznosila je čak 28,54 stepena Celzijusa. Riječ je o najvišoj vrijednosti zabilježenoj od početka pouzdanih i međusobno uporedivih mjerenja.

Rekordi tokom cijelog ljeta

Visoke temperature nisu bile kratkotrajna pojava. Tokom cijelog augusta bilježene su izuzetno visoke vrijednosti, uz obaranje dnevnih temperaturnih rekorda.

Rekordni august uslijedio je nakon još jednog historijskog maksimuma. Prema podacima koje prenosi Euronews, prosječna temperatura površine Mediterana u julu iznosila je 27,07 stepeni, čime je premašen prethodni rekord zabilježen u julu 2025. godine.

Zagrijavanje je, međutim, počelo mnogo prije vrhunca ljeta.

More se zagrijalo prije ljeta

Već krajem juna temperatura Sredozemnog mora bila je približno 2,6 stepeni Celzijusa iznad dugoročnog prosjeka.

Takve vrijednosti odgovarale su temperaturama koje more uobičajeno dostiže tek sredinom augusta, što pokazuje koliko je ovogodišnje zagrijavanje bilo neuobičajeno.

Trend visokih temperatura nije ograničen samo na Mediteran. Tokom jula 2026. godine zabilježena je i najviša prosječna temperatura površine svjetskih okeana od početka instrumentalnih mjerenja.

Toplije more mijenja uslove na obali

Rekordno toplo more samo po sebi ne znači da je ono direktan uzrok visokih temperatura na kopnu. Na vremenske prilike utiče čitav niz atmosferskih i drugih faktora.

Ipak, temperatura mora može značajno oblikovati uslove u priobalnim područjima.

Za razliku od kopna, voda se zagrijava i hladi sporije. Kada je more izrazito toplo, tokom noći može zadržavati i oslobađati veliku količinu toplote u atmosferu. Istovremeno raste vlažnost zraka, zbog čega se temperatura u priobalju tokom noći teže spušta.

Posljedica mogu biti izrazito tople i sparne noći, posebno u područjima neposredno uz obalu.

Najveći pritisak trpi morski svijet

Ipak, dugotrajno zagrijavanje predstavlja posebno ozbiljan problem za morski ekosistem.

Brojne morske vrste prilagođene su određenim temperaturnim uslovima. Kada se more duže vrijeme nalazi iznad uobičajenih vrijednosti, organizmi mogu biti izloženi snažnom fiziološkom stresu.

Morski toplotni valovi mogu utjecati na rasprostranjenost pojedinih vrsta, povećati smrtnost organizama i poremetiti odnose među vrstama.

Naučnici upozoravaju da posljedice nisu ograničene na pojedinačne životinje ili biljke. Dugotrajno zagrijavanje može mijenjati način funkcionisanja čitavih obalnih ekosistema.

Rekordno toplo Sredozemno more zato nije samo meteorološka zanimljivost. Ono predstavlja još jedan pokazatelj promjena koje se dešavaju u morskom okolišu, a čije bi se posljedice mogle osjećati znatno duže od jednog rekordno toplog ljeta.