Najnoviji upad ruskog drona u zračni prostor Moldavije i NATO-a dogodio se u trenutku u kojem Moskva sve češće koristi napadačke bespilotne letjelice na mlazni pogon. Time se briše granica između klasičnih dronova i jeftinih krstarećih projektila, a njihovo presretanje postaje znatno teže.

Avion ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog pripremao se u utorak poslijepodne za polijetanje iz Kišinjeva prema Oslu kada je moldavska vojska otkrila bespilotnu letjelicu u svom zračnom prostoru.

Ono što je isprva izgledalo kao još jedan upad ruskog drona dobilo je znatno ozbiljniju dimenziju dan poslije, kada je norveški premijer Jonas Gahr Støre otkrio da je letjelica zamalo pogodila avion Zelenskog.

'Njegov je avion pri polijetanju iz Moldavije zamalo pogodio dron. To je stvarnost u kojoj on živi', rekao je Støre za norvešku javnu televiziju NRK.

Kronologija pokazuje što se događalo, piše Euronews.

Kako se odvio incident:

1. Moldavska vojska uočila je neidentificiranu bespilotnu letjelicu u 16.20 po srednjoeuropskom vremenu.
2. U 16.37 rumunjsko Ministarstvo obrane objavilo je da je dron ušao u rumunjski, a time i NATO-ov zračni prostor.
3. Dvije minute poslije poletjela su dva španjolska lovca F-18, raspoređena u sklopu NATO-ove misije pojačanog nadzora zračnog prostora.
4. Lovci nisu presreli dron. Rumunjski radari pratili su ga do 17.02, kada je izgubljen kontakt s njim.
5. Samo pet minuta poslije, u 17.07, dron je ponovno otkriven iznad Moldavije. Poslije se srušio oko 25 kilometara istočno od granice s Rumunjskom.
6. Prema podacima kanala koji prate zračni promet i vojne aktivnosti, avion Zelenskog poletio je iz Kišinjeva oko 17.57.

Nakon što je Rusija pokrenula rat protiv Ukrajine početkom 2022. godine Zelenski je u inozemstvo uglavnom putovao preko Poljske, a Rzeszów mu je redovito služio kao polazišna točka.

Posljednjih mjeseci predsjednički avion sve se češće za putovanja u inozemstvo koristi i zračnom lukom u Kišinjevu.

O kojoj je vrsti drona riječ?

Točan model drona koji je ušao u zračni prostor Moldavije i Rumunjske zasad nije službeno utvrđen. Ukrajinski kanali koji se oslanjaju na javno dostupne izvore identificirali su ga kao Geran-4, jednu od novijih ruskih napadačkih letjelica na mlazni pogon.

Geran-4 i Geran-5 među najnovijim su modelima sve brojnije ruske obitelji dronova Geran, premda se znatno razlikuju po konstrukciji i mogućnostima.

Geran-4 ima raspon krila od približno tri metra, dug je oko 3,5 metara, a najveća masa pri polijetanju iznosi mu oko 450 kilograma.

Prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe, može razviti brzinu do 500 kilometara na sat te nositi bojevu glavu tešku između 50 i 90 kilograma.

Rusi pojačali upotrebu dronova na mlazni pogon

Rusija je u posljednje vrijeme pojačala upotrebu dronova na mlazni pogon, uključujući složene napade u kojima ih kombinira s balističkim i krstarećim projektilima da bi preopteretila ukrajinsku protuzračnu obranu.

Zbog velike brzine mnogo ih je teže presresti nego klasične dronove tipa Šahid, što osobito vrijedi za mobilne vatrene skupine i druge razmjerno jeftine sustave kojima se Ukrajina dosad koristila protiv sporijih bespilotnih letjelica.

Ukrajinska vojska zato je protiv takvih prijetnji prisiljena koristiti rijetke i znatno skuplje protuzračne projektile, što dodatno opterećuje njezine ionako ograničene zalihe presretača.

Nekoliko ukrajinskih tvrtki navodno je već počelo testirati projektile namijenjene obaranju baš novih modela Gerana na mlazni pogon.