Ograničavanje cijena, porez na vanredne dobiti, popust na gorivo? Cijene goriva u Njemačkoj se opasno približavaju iznosu od 3 eura po litri. Kancelar Merz želi rasteretiti vozače, ali još se ne zna kako.

Jednom dnevno, u podne, benzinske pumpe u Njemačkoj smiju povećati cijene goriva. U utorak 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro je koštao oko 2,25 eura po litri, a dizel oko 2,37 eura. U podne su se cijene povećale za oko 20 centi po litri. Najviše cijene zabilježene su na jednoj benzinskoj pumpi pored autoceste u južnom Berlinu, gdje je Super Plus koštao 3,03 eura po litri.

Vozači su bijesni. Dok je u velikim gradovima moguće koristiti i javni prijevoz, stanovnici ruralnih područja gotovo da nemaju realnu alternativu automobilu. U prednosti su stanovnici pograničnih regija. Onaj ko puni spremnik od 60 litara benzinom E10, u Češkoj i Poljskoj je 7. septembra platio oko 31 euro manje nego u Njemačkoj. U Luksemburgu je razlika iznosila 28 eura, u Austriji 25 eura. To je izračunao Savezni zavod za statistiku, piše DW.

Vlada „sve jače i jače“ zabrinuta

Njemačka ima devet susjednih zemalja. U sedam od njih benzin je znatno jeftiniji, a kod dizela je to slučaj u šest zemalja. Samo u Nizozemskoj i Danskoj vozači plaćaju gorivo skuplje nego u Njemačkoj.

No rasterećenje je na vidiku. To je najavio kancelar Friedrich Merz (CDU). "Za mnoge ljude koji svakodnevno trebaju automobil, granica opterećenja je dosegnuta", rekao je Merz u utorak na konferenciji Vanjskotrgovinskog udruženja BGA u Berlinu. "Smatram da moramo djelovati." Kancelar je dodao da "tačan instrumentarij" još nije utvrđen. "Zato smo u prisnom kontaktu unutar savezne vlade i sa saveznim pokrajinama." Prijedlog će uslijediti "vrlo brzo".

„Pljačka“ na benzinskim pumpama

No kako bi taj prijedlog mogao izgledati? Zamjenik glasnogovornika vlade Steffen Meyer je u ponedjeljak (14.9.) u Berlinu odbacio svaku odgovornost vlade za visoke cijene. "Vidimo da se, naravno, reagira na globalna kretanja na tržištu. Dakle, nije riječ o odluci savezne vlade ili sličnome što uzrokuje ovako snažan rast cijena, nego one uvelike ovise o zaoštravanju situacije na Bliskom istoku, napadima na naftovode, blokadi pomorskih putova."

No činjenica je: Njemačka goriva jače opterećuje porezima i nametima. Automobilski klub ADAC također upozorava na to da je cijena nafte još uvijek niža od ranijih vrhunaca, dok je benzin E10 skuplji nego ikad prije. "Sa stajališta ADAC-a stoga postoji, posebno kad su u pitanju rafinerije i veletrgovine, potreba za daljnjim objašnjenjima zašto su cijene takve kakve jesu", izjavila je glasnogovornica ADAC-a.

Oštrije to formulira Herbert Rabl iz Interesnog udruženja benzinskih pumpi (TIV). "Ljude se pljačka. Naftne kompanije ništa ne oduzimaju od svojih profitnih marži", rekao je Rabl za "Rheinische Post". Riječ je o pitanju koje se u politici raspravlja već dulje vrijeme. Ipak, savezna vlada nije jedinstvena oko toga što bi se protiv toga moglo poduzeti.

Novi popust na gorivo nije na vidiku

Konzervativne stranke Unije CDU/CSU i socijaldemokrati zajedno vladaju na saveznoj razini. Njihov problem: državna blagajna je prazna, koalicija može finansirati savezni proračun samo povijesno visokim novim zaduživanjem. "Put do smanjivanja tih cijena na kraju vodi preko prestanka borbenih djelovanja u ključnoj regiji i osiguranja slobodne pomorske plovidbe", rekao je glasnogovornik Meyer.

Pod pritiskom rasta cijena nafte nakon izbijanja iranskog rata vlada je u proljeće najprije uvela takozvani popust na gorivo. Od 1. maja do 30. juna 2026. privremeno je smanjen energetski porez na benzin i dizel. Uključujući PDV to je trebalo sniziti cijene goriva za oko 17 centi po litri.

CDU, CSU i SPD imaju različite predodžbe

"Imali smo popust na gorivo, subvencionirali smo cijene", izjavila je savezna ministrica privrede Katherina Reiche (CDU) za televiziju n-tv. I dodala da to više nije moguće ponoviti. "Zajedno smo u koaliciji odlučili da trenutno za to nema finansijskog prostora." Alternativno, unutar Unije se razmatra barem porezno rasterećenje osoba koje putuju na posao vlastitim automobilom ili direktna novčana pomoć za osobe s niskim primanjima.

SPD-u to nije dovoljno, oni predlažu sasvim drugačiji put i zalažu se, kao i ubrzo nakon izbijanja iranskog rata, za državni gornji limit cijene goriva. Rasterećenje bi se, među ostalim, finansiralo porezom na vanredne dobiti energetskih poduzeća. Osim toga, stranka podržava privremeno snižavanje poreza na energiju u kriznim situacijama. Cilj je direktno sniženje cijene na benzinskoj pumpi. Podršku za porez na vanredne dobiti SPD-u pruža i bavarski premijer i predsjednik CSU-a Markus Söder. On je, međutim, i mišljenja da bi savezna vlada trebala razmotriti snižavanje poreza i nameta.

Zgodna prilika za AfD

Dok savezna vlada u svojoj neslozi još raspravlja i odmjerava, drugim političarima vrijeme izmiče. U dvije savezne pokrajine 20. septembra održavaju se izbori za pokrajinske parlamente. U Mecklenburg-Zapadnom Pomorju SPD-ova premijerka Manuela Schwesig bori se da spriječi pobjedu djelomično desno-ekstremističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Prema posljednjim anketama AfD vodi s 38 posto, dok se SPD približio na 33 do 34 posto.

AfD želi masovno sniziti cijene goriva ukidanjem CO₂ naknade na gorivo i snižavanjem poreza na energiju na europski minimum. Osim toga, predlaže snižavanje njemačkog PDV-a na benzin i dizel s 19 na sedam posto.

"Postoji mogućnost, poput one u Luksemburgu, uvesti gornju granicu cijene goriva i istovremeno porez na vanredne dobiti", zatražila je Schwesig u ponedjeljak (14.9.) u Schwerinu. Kritizirala je neaktivnost savezne vlade. "Kancelar to pušta da se odvija samovoljno, a to izaziva frustraciju."

Traži se europski dogovor

U Berlinu se upućuje na to da se porez na vanredne dobiti trenutačo razmatra na europskoj razini. "To bi bila mogućnost, ako bi se do toga došlo, da se na europskoj razini možda u budućnosti finansiraju i rasterećenja", rekao je glasnogovornik Meyer. "No za to bi na europskoj razini bio potreban dogovor i održivi prijedlog."

Iz saveznog ministarstva finansija, kojim rukovode socijaldemokrati iz SPD-a, doznaje se da će ministar Lars Klingbeil sljedećeg petka na sastanku ministara finansija EU-a u Dublinu "snažno inzistirati" na uvođenju poreza na vanredne dobiti. "Velike članice poput Španjolske i Poljske stoje uz nas", izjavio je u ponedjeljak (14.9.) u Berlinu glasnogovornik ministarstva.

"Takav porez na vanredne dobiti bio bi instrument kojim bi se prekomjerni krizni profiti, koje naftne kompanije ostvaruju pljačkanjem potrošača i pretjeranim povećanjem cijena, mogli iskoristiti za ciljano rasterećenje ljudi koji su posebno pogođeni visokim cijenama goriva."

No to će biti od male pomoći strankama vladauće koalicije koje se u saveznim pokrajinama Berlin i Mecklenburg-Zapadno Pomorje bore za svaki glas.