Nakon odobrenja Izraela, Kosovo je zvanično pristupilo Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa i Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF) za Gazu. Ovaj potez izazvao je oštre reakcije i brojne kontroverze zbog kontinuiranog sukoba na Bliskom istoku.

Odbor za mir nazvao je ceremoniju potpisivanja historijskim događajem. U saopćenju na platformi X, predstavnici Odbora naglasili su posvećenost Kosova misiji ISF-a i kontinuiranu podršku strateškim ciljevima mirovnog plana Donalda Trumpa u 20 tačaka. Odbor je saopćio da je Vlada Kosova poslala vojnike u Izrael početkom proljeća, mnogo ranije od zvanične objave. Vojnici Kosova predvodili su planiranje u oblastima logistike i civilnih poslova, a trenutno djeluju u Gazi na uklanjanju neeksplodiranih ubojitih sredstava.

Građani Kosova ranije su održali proteste podrške Palestini, iskazujući solidarnost s palestinskim narodom u Gazi. Politički establišment Kosova, nasuprot tome, pristao je na zahtjeve američke administracije koji su u skladu s interesima Izraela, piše portal Middle East Eye. Albin Kurti, premijer Kosova, izjavio je kako postoji spremnost za učešće u međunarodnim snagama. "Spremni smo učestvovati i pomoći narodu Gaze, jer smo i sami od 1999. godine bili i jesmo korisnici međunarodnih snaga," naveo je Kurti.

Međunarodne snage predvođene Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) bombardovale su Srbiju 1999. godine. Primarni cilj kampanje bio je zaustavljanje etničkog čišćenja albanskog stanovništva na teritoriji Kosova. Izjednačavanje ova dva slučaja moglo bi pomoći Vladi Kosova u uvjeravanju domaće javnosti, koja se čvrsto protivi nastavku ratovanja u Gazi.

Poređenje dvije vojne intervencije

Brunilda Pali, docentica za dinamiku sukoba na Univerzitetu u Amsterdamu, izjavila je kako je poređenje događaja potpuno neuvjerljivo. Pali je za Middle East Eye pojasnila složenost ove političke odluke. "Međunarodna intervencija na Kosovu uslijedila je nakon genocidnog rata u kojem je međunarodna zajednica utvrdila tešku humanitarnu katastrofu," dodala je Pali. Prema njenim riječima, Gaza predstavlja suštinski drugačiji problem zbog specifičnih geopolitičkih okolnosti. "Kao glavni podržavalac izraelskog genocida u Gazi, SAD uopće nisu kredibilne kao mirovne snage," naglasila je Pali.

Izrael se trenutno suočava s predmetom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) zbog sukoba u Gazi. ICJ je 2024. godine utvrdio nezakonitost izraelske okupacije Zapadne obale i Istočnog Jerusalema. Međunarodni krivični sud također je izdao naloge za hapšenje Benjamina Netanyahua, premijera Izraela, i Yoava Gallanta, bivšeg ministra odbrane. Nalozi su izdati zbog sumnje na počinjenje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Izrael ima pravo veta pri odlučivanju o ulasku međunarodnih snaga i učesnika misija u Gazu. Pali je upozorila na moguće katastrofalne posljedice ovog poteza za kosovske institucije i vojsku. "Učešće bi moglo izložiti vojnike i Vladu Kosova značajnim pravnim i reputacijskim rizicima, posebno ako bi međunarodno raspoređivanje olakšalo prisilno raseljavanje," objasnila je Pali. Političari na Kosovu nisu pokazali pretjeranu zabrinutost povodom planova izraelskih ministara o raseljavanju autohtonog stanovništva i izgradnji novih naselja.

Stanovnici Kosova su 1999. godine pozdravljali međunarodne snage zbog pružanja direktne zaštite. Pali smatra da Kosovo sada traži od Palestinaca prihvatanje međunarodne sigurnosne arhitekture u kojoj SAD zadržavaju značajan utjecaj. "Palestinsko stanovništvo ima ograničenu kontrolu nad institucijom koja određuje njegovu političku budućnost," dodala je Pali.

Geopolitički interesi i pritisak saveznika

Nezavisni stručnjaci Ujedinjenih nacija (UN) opisali su Odbor za mir kao nezakonit i nelegitiman manevar moćnih država. Stručnjaci navode da Odbor krši pravo Palestinaca na samoopredjeljenje i predstavlja oblik kolonijalne uprave. Palestinska organizacija za ljudska prava Al-Haq nazvala je inicijativu nacrtom za neograničenu stranu okupaciju velikih dijelova Gaze. Shpend Kursani, predavač međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Tartuu, komentirao je kontroverzni izbor država za ovu misiju. "Kosovo, Albanija i Maroko su pažljivo odabrane zemlje s muslimanskom većinom uz puno odobrenje Izraela," istakao je Kursani.

Zemlje učesnice nastoje održati dobre odnose s Izraelom, ali i opravdati strano prisustvo pred lokalnim stanovništvom. Kursani navodi da odabrane zemlje žele poručiti stanovnicima Gaze kako su stigle s ciljem pružanja humanitarne pomoći. "Ovo je privatna inicijativa Donalda Trumpa i Odbor za mir nema nikakav međunarodni status," naglasio je Kursani. Prema njegovom mišljenju, ova inicijativa djeluje paralelno s naporima Ujedinjenih nacija na Bliskom istoku.

Kosovo još nije primljeno u UN zbog snažnog protivljenja Kine i Rusije. U periodu nepredvidive administracije Donalda Trumpa, Vlada Kosova našla se u specifičnoj političkoj poziciji s malo prostora za pregovore. Građani Kosova propituju moguće poteze američke administracije prema zapadnom Balkanu, s obzirom na ranije međunarodne prijetnje. Sidita Kushi, docentica političkih nauka na koledžu Mount Holyoke, analizirala je prioritete prištinskih vlasti. "Čini se da Kosovo daje prednost svom savezništvu sa SAD-om, nadajući se očuvanju vlastite sigurnosti i suvereniteta," izjavila je Kushi.

Kosovo predstavlja dom baze Camp Bondsteel, najveće vojne baze na Balkanu, koja udomljava blizu 1.000 američkih vojnika. Američke snage na ovom području predstavljaju primarnu garanciju opće sigurnosti u državi. Donald Trump je ranije zaprijetio promjenom evropskog sigurnosnog poretka povlačenjem vojnika iz Njemačke. Kushi je upozorila da odana saveznička politika ne garantuje Kosovu dugoročno povoljan položaj kod administracije SAD-a. "Kosovo i Albanija nalaze se u složenoj situaciji, a njihove političke elite biraju slijeđenje geopolitičkih interesa umjesto pitanja ljudskih prava," zaključila je Kushi.