Dokumenti do kojih je došao Politico otkrivaju plan ruske državne kompanije za povećanje proizvodnje ugljičnih vlakana, ključnih za izradu dronova kojima Moskva pojačava zračni rat protiv Ukrajine i prijetnju ostatku Europe.

Moskva namjerava znatno povećati kapacitete za proizvodnju desetaka tisuća dronova kamikaza koje koristi u napadima na ukrajinske gradove. Proširenjem Rosatomove tvornice Alabuga-Volokno u Tatarstanu do 2029. godine moglo bi se proizvoditi dodatnih 500 tona ugljičnih vlakana za vojnu i zrakoplovnu industriju godišnje. Taj lagan i čvrst materijal ključan je za konstrukciju dronova, piše POLITICO.

Prema procjeni stručnjaka, povećanje proizvodnje omogućilo bi izradu još 28.000 borbenih dronova godišnje, odnosno rast od 78 posto. Riječ je o oružju kakvo je ovog mjeseca pogodilo putnički vlak blizu poljske granice i kojim su u drugim napadima ubijeni deseci ukrajinskih civila.

Ukrajina procjenjuje da Rusija već može proizvesti više od 36.000 dronova kamikaza Geran godišnje.

Tvornica Alabuga-Volokno i njezina matična kompanija UMATEX, Rosatomov odjel za napredne materijale, pod sankcijama su Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i drugih zapadnih zemalja. Tvornica je ključna karika ruskog vojno-industrijskog opskrbnog lanca, a početkom godine primila je prikrivenu pošiljku 46 tona kemikalija za proizvodnju ugljičnih vlakana od kineske državne kompanije, pokazali su Rosatomovi interni dokumenti. Rosatom je tada tvrdio da kompanija i njezine podružnice posluju u skladu s propisima.

Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu priopćilo je da nije upoznato s ruskim planovima te da Kina ‘strogo kontrolira izvoz robe dvojne namjene u skladu sa zakonom’.

Poslovne, projektne i građevinske dokumente iz ruskih izvora pribavio je Ukrajinski centar za sigurnost i suradnju, istraživački centar iz Kijeva blizak ukrajinskoj vladi. Rosatom ih nije želio komentirati. Posebni odbor Zastupničkog doma američkog Kongresa za Kinu pregledao ih je i utvrdio da su autentični, rekao je američki dužnosnik. Njihovu vjerodostojnost potvrdila je i ukrajinska vlada.

Rusija širi rat dronovima

Ruska vlada u svibnju je odobrila gradnju nove proizvodne linije u tvornici Alabuga-Volokno, službeno namijenjene ‘proizvodnji kemijskih vlakana i niti’, kapaciteta do 500 tona ugljičnih vlakana godišnje.

Satelitske snimke od svibnja do srpnja pokazuju da se zemljište uz postojeću tvornicu već raščišćava za gradnju. Stručnjak za naoružanje David Albright, osnivač Instituta za znanost i međunarodnu sigurnost iz Washingtona, na temelju zasebnih snimaka iz kolovoza zaključio je da se pripremaju temelji. Planirani završetak tvornice 2027. godine, rekao je, ‘zahtijeva brzu gradnju’.

Dronovi Moskvi omogućuju da ‘pokreće goleme valove napada, istodobno pritišće ciljeve duboko u Ukrajini na brojnim lokacijama i preoptereti obrambene sustave’, objasnila je Stacie Pettyjohn iz Centra za novu američku sigurnost. Ocijenila je da su postali vrlo učinkovito sredstvo prisile i ključan dio ruske kampanje dubinskih udara.

Rosatomov plan zato nije prijetnja samo Ukrajini, dok rat ulazi u petu godinu i zemlja se priprema za još jednu ratnu zimu. On pokazuje i da Moskva borbene dronove smatra dugoročnim osloncem svoje vojne strategije, neovisno o mogućem razvoju pregovora.

‘Proširenje Alabuge i s njom povezanih kompanija ne treba promatrati samo kao problem ukrajinske bojišnice, nego kao dugoročan izazov za sigurnost cijele Europe’, upozorio je Serhij Kuzan, čelnik Ukrajinskog centra za sigurnost i suradnju.

Moskva želi smanjiti ovisnost o Kini

Rusija povećava domaću proizvodnju ugljičnih vlakana kako bi smanjila ovisnost o uvozu iz Kine. U sklopu nacionalnog projekta ‘Bespilotni zrakoplovni sustavi’ do 2030. želi proizvoditi oko 130.000 dronova, pokazuje analiza Centra za strateške i međunarodne studije. Do 2035. planira povećati proizvodnju na 350.000.

U Rosatomovim se dokumentima među razlozima proširenja tvornice navode zamjena uvoznih proizvoda dvojne namjene i zadovoljavanje potreba ruske zrakoplovne i obrambene industrije za ugljičnim vlaknima.

Prema Albrightovu izračunu, kapacitet tvornice bio bi dovoljan za izradu konstrukcija 28.000 dronova Shahed 136. Ruski Geran-2 temelji se na dizajnu iranskog Shaheda.

‘Bez ugljičnih vlakana ne mogu proizvesti dron. Ne postoji materijal kojim ih mogu zamijeniti, a da zadrže malu težinu letjelice’, rekao je Albright. Vlakna ojačavaju krila i unutarnju konstrukciju, uključujući nosače spremnika goriva i motora.

Rusija nema dovoljno poliakrilonitrilnih vlakana, odnosno PAN prekursora potrebnog za visokokvalitetna ugljična vlakna, za sve svoje obrambene potrebe. Novim pogonom pokušava smanjiti ovisnost o uvozu. Rosatom u Alabugi namjerava izgraditi suvremenu tvornicu PAN-a, čiji bi glavni proizvod bila ugljična vlakna UMT42S-3K za zrakoplovnu industriju. Metapodaci pokazuju da je dokument krajem prošle godine izradio zaposlenik UMATEX-a.

Dronovi su ključni dio ruske strategije

Dronovi proizvedeni u Alabugi postali su važan dio ruske strategije napada na ukrajinsku vojsku i civile. Kuzan smatra da nadzor, ograničavanje opskrbe ključnim dijelovima, provedba sankcija i prekidanje logističkih lanaca moraju postati prioritet zajedničke politike Ukrajine i europskih partnera.

Prema njegovim riječima, cilj bi trebao biti i smanjivanje sposobnosti kompleksa da nastavi proizvodnju unatoč sankcijama i poremećajima u opskrbi.

‘Hibridna agresija Kremlja sve se više pretvara u izravnu eskalaciju, osobito aktivnostima ispod praga otvorenog sukoba kojima se ispituju reakcije europskih zemalja’, rekao je Kuzan, podsjetivši na povrede poljskog i rumunjskog zračnog prostora ruskim dronovima. Moskva je u Gerane ugradila i mlazne motore, čime im je povećala brzinu i domet.

Ruske Federacije u Europi’, upozorio je. Rusko veleposlanstvo u Washingtonu nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Europa je također izložena riziku

Dok se ne nazire kraj rata u Ukrajini, a Rusija pojačava napade na istočnom rubu NATO-a, svjetski čelnici okupljaju se u New Yorku na Općoj skupštini UN-a. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da je Moskva spremna obnoviti mirovne pregovore. Početkom rujna ruski predstavnik pri UN-u Vasilij Nebenzja navodno je bezuspješno pokušao s dnevnog reda ukloniti pitanje privremeno okupiranih ukrajinskih područja.

Planirano proširenje tvornice razlog je da se Lavrovljevim porukama pristupi sa skepsom, smatra Nicholas Fenton iz Centra za strateške i međunarodne studije. Napad na vlak blizu poljske granice te sabotaže i drugi oblici hibridnog ratovanja pokazuju da Moskva ima ‘veliku želju’ za eskalacijom u Ukrajini i Europi.

Rusija ne ublažava agresiju prema NATO-u i Europi

‘Bez obzira na politički ishod mogućeg diplomatskog rješenja, ne vidimo da Rusija ublažava svoje vojno držanje prema NATO-u ili Europi’, rekao je Fenton. Smatra da je sadašnje rusko vodstvo predano sukobu sa Zapadom čak i ako se postigne mirovni sporazum.

Američki predsjednik Donald Trump početkom rujna poslao je Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa u Moskvu i Kijev radi oživljavanja mirovnog procesa. Witkoff je nakon posjeta izvijestio o ‘konkretnom napretku’, uključujući pomake prema novim trilateralnim pregovorima. Samo dan nakon odlaska američkih izaslanika Rusija je u napadima na Kijev ubila pet osoba, a potom nastavila napadati civilnu infrastrukturu diljem Ukrajine.

‘Rusi dobivaju zamah u zračnom ratu, nastavljaju usavršavati te sustave i širiti proizvodnju’, zaključio je Fenton. ‘Postoji ozbiljna zabrinutost zbog onoga što bi moglo uslijediti.’