Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD), prvi hrvatski pouzdani prijavitelj nezakonitog sadržaja na internetu, od kraja jula zaprimio je 231 prijavu te poslao 16 obavještenja internetskim platformama. Zbog toga je TikTok u dva dana riješio osam predmeta i uklonio dva računa i dvije objave.

CNZD-u, u sklopu kojeg djeluje i osječki Centar za sigurniji internet, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) je u skladu s evropskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA) 23. jula dodijelila status pouzdanog prijavitelja (trusted flagger). Time je i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu postao izuzetno važna hrvatska institucija u uklanjanju nezakonitog sadržaja s interneta koji ugrožava djecu jer, kako se ističe, pružatelji internetskih platformi i društvenih mreža koje posluju u EU sada zakonski moraju prioritetno i bez odgađanja obrađivati sva obavještenja i prijave CNZD-a.

U Centru ističu da su od sticanja statusa pouzdanog prijavitelja do 21. septembra na adresu prijavljenu Evropskoj komisiji zaprimili najviše prijava protiv platforme Telegram, zbog čega su i podnijeli pet obavještenja. Napominju i kako su kanalima koje Centar za sigurniji internet koristi od ranije uputili još 11 obavještenja – osam TikToku, dva Discordu i jedno Meti za Instagram. Dodaju i kako su se namjenski kanali za pouzdane prijavitelje na tim platformama uspostavljali tokom septembra, ali Metin još uvijek ne radi.

Sadržaj koji direktno ugrožava djecu

Obavještenja upućena velikim internetskim platformama, ističe se u odgovoru CNZD-a Hini, većinom se odnose na sadržaj koji direktno ugrožava djecu. Na TikToku je tako bila riječ o profilima i objavama kojima se ismijavaju i ponižavaju prepoznatljiva djeca, zatim o objavi koja imenuje djevojčicu i iznosi o njoj tvrdnje seksualne prirode, te o dijeljenju fotografija djece bez njihovog pristanka.

Discordu i Meti su pak prijavili račune preko kojih se provodila seksualna ucjena i server na kojem je seksualni sadržaj bio dostupan maloljetnicima. Inostranom Telegramu su prijavili kanale i račune koji nude materijal seksualnog zlostavljanja djece, račun koji prikazuje nasilje i prodaje pristup zatvorenom kanalu, ali i mrežu kanala koja djeci pod krinkom "varalica" za igrice prodaje zlonamjerni softver.

"Rezultati se jako razlikuju od platforme do platforme. TikTok je svih osam predmeta zatvorio u roku od dva dana, šest od njih isti ili sljedeći dan. Uklonjena su dva računa i dvije objave, a u još jednom slučaju TikTok je utvrdio kršenje pravila. Od Discorda i Mete odgovor još nismo zaprimili", ističu iz Centra u odgovoru Hini.

Dodaju i kako od Telegrama nisu dobili čak ni potvrdu prijema, iako je prvo obavještenje poslano 3. septembra, a broj prijave po kojem bi se postupanje moglo pratiti Telegram ne dodjeljuje. Osim toga, pojašnjavaju i kako su od kraja jula Ministarstvu unutrašnjih poslova dostavili i 40 izvještaja te niz dopuna o prijavama koje su zaprimili. Konkretno, prema prijavama koje su zaprimili i izvještajima koje su dostavili policiji, najzastupljenije je seksualno zlostavljanje djece, a odmah iza njega seksualna ucjena djece i mladih.

Seksualno zlostavljanje, ucjenjivanje i iskorištavanje

"Od 23. jula putem obrasca na stranici Centra zaprimili smo 95 prijava, a u 58 od njih prijavitelji su sami odabrali kategoriju seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece. U 34 prijave naveden je link na Telegram, a u 23 na TikTok. Od 40 izvještaja koja smo dostavili policiji, 13 se odnosi na materijal seksualnog zlostavljanja djece, a 11 na seksualnu ucjenu i iskorištavanje, u najmanje šest slučajeva maloljetnika", ističu u Centru.

Osim toga, navode kako su zaprimljene prijave zbog ismijavanja i ponižavanja djece na TikToku te objavljivanja ličnih podataka djece u Telegram grupama.

U Centru za nestalu i zlostavljanu djecu prokomentarisali su i sredinom septembra predstavljen EU KIDS Act, prijedlog uredbe EU s ciljem zaštite maloljetnika i uvođenja strožijih sigurnosnih pravila među kojima je i zabrana pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 13 godina.

"EU KIDS Act ocjenjujem kao važan prijedlog kojim se snažnije otvara pitanje odgovornosti digitalnih platformi za sigurnost djece. Koliko će taj akt biti efikasan ovisit će o provođenju; starosna granica može imati smisla ako je provjera starosti pouzdana, srazmjerna i ako štiti privatnost korisnika", rekao je za Hinu voditelj i jedan od osnivača CNZD-a Tomislav Ramljak.

Naglasio je i kako ograničavanje pristupa pojedinoj platformi samo po sebi ne uklanja nezakonit sadržaj, niti zaustavlja osobu koja pokušava zlostavljati dijete.

Zaštita djece traži jasnu odgovornost i države i platformi

Pozdravio je nedavnu najavu izrade Zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju, ističući kako zaštita djece u digitalnom svijetu zahtijeva jasnu odgovornost države, platformi i svih službi koje rade s djecom.

"Prema predstavljenoj najavi, zakon bi trebao biti usklađen s evropskim okvirom, a naglasak je na provjeri starosne dobi, prevenciji, edukaciji i podršci djeci i roditeljima", kazao je Ramljak.

No, dodao je i kako će konačnu ocjenu moći dati kada bude dostupan konkretan tekst i kada se vidi kako će se njegove odredbe provoditi, te je potvrdio kako je Centar član radne grupe za izradu zakona.

"Naš doprinos će biti usmjeren na to da predložena rješenja odgovore na stvarne probleme s kojima se djeca i roditelji susreću. Kvalitet zakona u konačnici će pokazati može li dijete zbog njega dobiti bržu, dostupniju i djelotvorniju zaštitu", zaključio je, javlja Hina.