Novinari i voditelji HRT-a Lidija Kožar i Josip Kovač Levantin u dokumentarnom serijalu “Ispod radara“, koji se emitira ponedjeljkom na Prvom programu HTV-a, istražuju burnu vojnu prošlost otoka Visa i današnju sudbinu tamošnjih napuštenih vojnih kompleksa. Zbog svog iznimnog geopolitičkog položaja, Vis je bio ključno strateško utvrđenje tijekom Drugoga svjetskog rata i Hladnoga rata, dok danas brojni podzemni tuneli i bunkeri dobivaju novu namjenu.

Tijekom Drugoga svjetskog rata, nakon kapitulacije Italije 1943., otok je postao ključna točka za spašavanje savezničkih zrakoplovaca. “Vis je posebno zanimljiv. Činjenica da je tamo najveći broj vojnih kompleksa od bilo kojeg hrvatskog otoka dokaz je koliko je strateški važan”, naglašava prof. dr. sc. Alexander Buczynski s Hrvatskog instituta za povijest.

Velimir Martinić, predsjednik Zaklade za otok Vis, dodaje da su na otoku djelovala dva ratna aerodroma čime je spašeno više od 4000 zrakoplovaca: “Kada su Nijemci nadirali i okupirali Dalmaciju otok po otok, dalmatinski partizani bili su pritisnuti na Visu i bilo je više nego izvjesno da će i oni morati s civilima napustiti Vis. Međutim, uspostavljen je dogovor sa Saveznicima i na otok je došlo dvije tisuće britanskih komandosa.” piše Dnevno.hr.

Stroge sigurnosne mjere

Odlaskom Britanaca, upravljanje otokom u potpunosti preuzima JNA te ga pretvara u potpunosti izoliranu vojnu zonu. Buczynski pojašnjava da je Vis u tom razdoblju postao važan simbol hladnog rata. “Izgrađen je niz vojnih objekata, vojarni, potkopa, topničkih bitnica i skladišta. Otok je u biti pretvoren u mali plutajući vojni grad.”

Suživot vojnika i mještana trajao je 47 godina pod strogim sigurnosnim mjerama, a u kriznim trenucima poprimao je i nesvakidašnje oblike. Pino Vojković, suosnivač agencije Alternatura Komiža, prisjetio se velikih požara početkom devedesetih godina prošlog stoljeća kada su vojnici JNA dolazili u ispomoć lokalnim vatrogascima.

“Imali ste situaciju da vatrogasac s hrvatskim amblemima vodi skupinu vojnika JNA na neku poziciju da čuvaju požar. Ali s njima je bio vodnik s kalašnjikovom. Tamo je bilo Slovenaca, Makedonaca, Bosanaca i Hrvata i on ih je u biti čuvao da mu netko ne pobjegne jer su svakodnevno bježali.”

Uspješna prenamjena

Pošto se jugoslavenska mornarica u studenome 1991. okrenula protiv obale te napala Split, Brač i Šoltu, pritisak hrvatskih snaga natjerao ju je na povlačenje, pa je JNA napokon napustila Vis 30. svibnja 1992. godine. Iza vojske je ostalo tridesetak podzemnih objekata i bunkera, koji su uglavnom zapušteni, no pojedini su uspješno prenamijenjeni.

Jedan od takvih prostora jest i nekadašnja vojna dizelska centrala u kojoj obitelj Lipanović danas vodi vinariju. Viški vinar Petar Lipanović ističe da je podzemna mikroklima savršena za čuvanje vina: “To je idealno za vino. Nije nam potrebno ni grijanje ni hlađenje, temperatura je zapravo konstantna tijekom cijele godine. Imamo dovoljno posla i možemo zaraditi za pristojan život. Čini mi se da se više isplati raditi na kvaliteti. Ja ću ostati u ovom bunkeru koliko god budem mogao, dok nas ne izbace.”

Serijal od četiri epizode nastao je prema ideji Mihovila Pirnata, u režiji Luke Tokića i produkciji tvrtke Creative Objective za HRT. Osim Visa, serijal istražuje prenamjenu vojne arhitekture u Žrnovnici, Konjicu, Albaniji, Švedskoj, Sloveniji i Željavi, a emitira se ponedjeljkom od 21:35 na Prvom programu HTV-a te putem usluge HRTi.