Grupa naučnika sa Univerziteta u Kaliforniji pozvala je na opsežnije istraživanje povezanosti između konzumacije takozvane brze hrane i depresije, nakon što je dvadeset pacijenata prijavilo ublažavanje simptoma nakon prelaska na zdraviju ishranu.

Učesnici preliminarnog istraživanja smanjili su unos ultraprerađene hrane za više od 85 posto, nakon čega su prijavili umjerena do velika poboljšanja u tri mjere depresije, saopštio je kalifornijski univerzitet.

Testovi su uspješno utvrdili izvodljivost tog istraživanja u sklopu opsežnijeg ispitivanja, rekao je Andrew Krystal, ljekar i profesor na odjelima za psihijatriju i bihevioralne nauke i neurologiju pri Univerzitetu Kalifornija u San Franciscu (UCSF).

Rad objavljen u časopisu JAMA Psychiatry, izdanju Američkog ljekarskog udruženja (AMA), opisan je kao vjerovatno prvi koji poredi simptome osoba s depresijom prije i nakon što su svoju uobičajenu ishranu ultraprerađenom hranom zamijenile zdravijom hranom.

Članovi tima objasnili su da su potrebne daljnje studije kako bi se procijenilo kako faktori poput promjene u udjelu makronutrijenata, na primjer šećera i masti, utiču na pacijente s depresijom, i kako se očituju razlike u unosu kalorija.

Naučnici su dodali da bi u budućim ispitivanjima trebalo procijeniti i uticaj kontaminanata iz procesa prerade te mješavine aditiva, konzervansa, stabilizatora, vještačkih boja i pojačivača okusa.

Osim što su praktična, brza za pripremu i često jeftinija od zdravijih opcija, ultraprerađena jela mogu potaknuti lučenje dopamina, koji se ponekad naziva hormonom zadovoljstva, istakla je Nyasha Chagwedera s UCSF-a.

– Iz toga proizlazi da bi brza hrana mogla naštetiti crijevima na načine koji se odražavaju na vaš mozak, navodi Chagwedera.

Nalazi UCSF-a nadovezuju se na više naučnih radova koji ukazuju na povezanost zdravlja crijeva i mentalnog zdravlja, što zauzvrat sugerira da bi ishrana mogla biti faktor u tome kako se ljudi osjećaju i razmišljaju.