„Uspjeh destruktivnih snaga“ - tako njemački Taz u naslovu analize Ericha Rathfeldera opisuje ishod izbora u Bosni i Hercegovini. Autor ocjenjuje da su nacionalističke stranke ojačale svoju moć, dok im je niska izlaznost pogodovala zbog sposobnosti da uspješnije mobilizuju pristalice. Istovremeno, politički sistem nastavlja proizvoditi tri odvojena prostora s izrazito različitim interesima.

Rathfelder analizu otvara prizorom iz biračkog mjesta u centru Sarajeva, gdje studentica Amina prolazi kroz novu proceduru identifikacije, a njeni glasački listići potom se skeniraju.

Uvođenje nove izborne tehnologije predstavlja kao pozitivnu stranu ovih izbora. Politički rezultat, međutim, ocjenjuje znatno nepovoljnije: nacionalisti su proširili svoju moć.

Niska izlaznost, snažne stranke

Autor navodi da je izlaznost iznosila oko 42 posto i smatra da je slab odziv birača prvenstveno pogodovao etnonacionalnim strankama.

„Od toga su prije svega profitirale etnonacionalističke stranke, koje su svoje pristalice uspjele znatno snažnije mobilizovati“, piše Rathfelder.

Nasuprot organizovanim stranačkim bazama, veliki dio mladih i obrazovanih ljudi u gradovima, prema njegovoj ocjeni, ostao je daleko od birališta. Podsjeća i da mnogi mladi svoju budućnost sve češće traže izvan zemlje.

Autor tako rezultate tumači i kroz različitu sposobnost političkih stranaka da svoje birače izvedu na izbore, u okolnostima široke nezainteresovanosti za ponuđene opcije.

Dva prema jedan

U Predsjedništvu BiH Rathfelder izdvaja novi odnos snaga nakon pobjeda Denisa Bećirovića, Darijane Filipović i Željke Cvijanović.

Bećirovića opisuje kao prozapadnog političara koji je odbranio mandat u utrci protiv Bakira Izetbegovića. Izbor kandidatkinja HDZ-a BiH i SNSD-a, prema njegovom tumačenju, znači da će se suočiti s dvije predstavnice nacionalističkih stranaka.

„Sada nasuprot jednom multietnički orijentisanom socijaldemokrati stoje dvije nacionalistkinje“, piše autor.

I u parlamentima vidi jačanje nacionalnih stranaka, uz ocjenu da pomjeranje udesno dodatno otežava postizanje kompromisa.

Tri politička prostora

„Birači su potvrdili etničku strukturu stranaka“, navodi Rathfelder, dodajući da sistem nastavlja proizvoditi „tri politička prostora s izrazito različitim interesima“.

SNSD opisuje kao prorusku i izrazito separatističku političku snagu, koja zagovara odvajanje Republike Srpske i održava bliske veze s Beogradom i Moskvom.

HDZ BiH povezuje sa zahtjevima za opsežnom izbornom reformom i snažnijom institucionalnom autonomijom Hrvata. Izborom Filipović, ocjenjuje, ta stranka ostvarila je jedan od svojih ciljeva.

Otvorenim ostavlja pitanje hoće li HDZ nastaviti saradnju sa srpskim nacionalističkim blokom protiv liberalnih i multietničkih snaga. SDA, s druge strane, opisuje kao konzervativnu stranku koja zagovara centralizovaniju državu.

Težak put do većine

Demokratsko, liberalno i građansko političko opredjeljenje pretrpjelo je udarac, ali ostaje važan faktor, smatra Rathfelder.

U taj prostor svrstava SDP BiH, Našu stranku i Demokratsku frontu, koje opisuje kao stranke usmjerene na državu u cjelini i multietničnost, uz zalaganje za ulazak u Evropsku uniju i NATO.

Ipak, njegova procjena mogućnosti formiranja vlasti je nepovoljna za taj blok.

„Zbog odnosa snaga u parlamentima, tom će političkom taboru biti izuzetno teško formirati stabilne koalicije bez nacionalnih stranaka“, zaključuje Rathfelder.