Američki predsjednik Donald Trump oglasio se o misterioznoj smrti 28-godišnje zaposlenice ruskog Instituta za istraživanje kuge u Sibiru, nakon koje je gotovo 200 ljudi navodno stavljeno pod liječnički nadzor. Iako ruske vlasti tvrde da nema dokaza da je žena umrla od kuge, slučaj je izazvao zabrinutost i u Sjedinjenim Državama.

Trump je mogući slučaj plućne kuge u Rusiji nazvao „velikim problemom“. „Žao mi je što se s time suočavaju. To je bolest koju smo nekada mogli kontrolirati, ali nekako su ti mikrobi postali jači i pametniji, poput vojske“, rekao je Trump u ponedjeljak.

Na pitanje postoji li opasnost da se bolest putem putnika proširi izvan Rusije, Trump je ipak umanjio neposrednu prijetnju. Rekao je da nema mnogo putovanja prema području na kojem se dogodio slučaj.

Smrt mlade zaposlenice i dalje je misterij

Ruske vlasti istražuju smrt 28-godišnje Darije Šipilove, zaposlenice Instituta za istraživanje kuge u Šelehovu, nedaleko od sibirskog grada Irkutska. Još nije jasno od čega je točno umrla niti kako se razboljela. Ruska služba za zaštitu potrošača i javno zdravstvo Rospotrebnadzor objavila je da je žena imala tešku upalu pluća „nepoznatog podrijetla“. Ruske vlasti u ponedjeljak su dodatno poručile da provedena testiranja nisu potvrdila kugu.

Rospotrebnadzor tvrdi i da opsežna testiranja nisu otkrila mikroorganizme povezane s njezinim radom te da u institutu nije zabilježena nesreća koja bi uključivala opasne patogene, prenosi Kyiv Post.

Čelnik susjedne Burjatije Aleksej Cidenov ranije je objavio da je 28-godišnjakinja preminula „vjerojatno od kuge“. Prema navodima jednog stručnjaka, drugi visoki ruski dužnosnik prvo je objavio da je žena „umrla od kuge“, a potom izmijenio objavu i dodao riječ „možda“.

U međuvremenu su se pojavile različite, zasad nepotvrđene verzije o tome kako se žena mogla zaraziti. Prema jednoj, došlo je do nesreće u laboratoriju, dok druge mogućnost zaraze povezuju s njezinim terenskim radom ili putovanjem.

Gotovo 200 ljudi pod nadzorom

Mjere koje su ruske vlasti poduzele nakon njezine smrti također su izazvale pozornost. Guverner Irkutske oblasti Igor Kobzev objavio je da je održan izvanredni sastanak regionalnog protuepidemijskog povjerenstva zbog „sumnje na slučaj posebno opasne infekcije“.

Prema neslužbenim informacijama neovisnog regionalnog medija Ljudi Bajkala, gotovo 200 ljudi stavljeno je pod liječnički nadzor u bolnici u Šelehovu u koju je žena bila primljena. Bolnica je stavljena u karantenu, više ne prima niti otpušta pacijente, a njezin laboratorij privremeno je obustavio rutinska testiranja. Karantena je navodno uvedena i u najmanje jednom gradskom rodilištu.

Tvornica aluminija u blizini instituta iz predostrožnosti je svojim zaposlenicima naložila da nose maske.

„Svi identificirani bliski kontakti nalaze se pod liječničkim nadzorom. Trenutačno ne pokazuju znakove bolesti, a rezultati njihovih laboratorijskih testova su negativni“, rekao je direktor tvornice Artem Fominikh.

Američki stručnjak: Puno je znakova za uzbunu

Okolnosti slučaja izazvale su sumnje među nekim američkim stručnjacima. Dr. Ashish Jha, bivši koordinator Bijele kuće za odgovor na COVID-19 i stručnjak za zarazne bolesti, rekao je za CNN da postoji „mnogo znakova za uzbunu“. Ukazao je na izvještaje o gotovo 200 ljudi pod nadzorom, ograničenjima uvedenima u bolnicama te navodima da se u slučaj uključila i ruska sigurnosna služba FSB.

„To nije ono što biste očekivali od obične laboratorijske nesreće“, rekao je Jha.

Posebno je upozorio na povijest instituta. Iako je službeno riječ o civilnoj ustanovi, Jha tvrdi da postoje dugogodišnje veze s vojnim biološkim istraživanjima. Smatra da kombinacija povijesti instituta, opsega poduzetih mjera i malog broja informacija koje dolaze iz Rusije opravdava dodatnu pozornost. Naglasio je da nema potvrđenih dokaza da je žena bila izložena patogenu razvijenom kao biološko oružje.

Bivši svjetski šahovski prvak i ruski oporbenjak Gari Kasparov također je za CNN doveo u pitanje vjerodostojnost službenih ruskih informacija. Ustvrdio je da zbog nedostatka transparentnosti Kremlja prema njima treba biti vrlo skeptičan.

Stručnjaci upozoravaju da je prerano za zaključke

Drugi stručnjaci pozivaju na oprez. Dr. Jonathan Reiner, medicinski analitičar CNN-a, upozorio je da još nema neovisne potvrde da je Šipilova uopće bila zaražena kugom.

„Teško je znati dok ne dobijemo više informacija“, rekao je Reiner i podsjetio da su prve informacije tijekom izbijanja zaraznih bolesti često „pogrešne, nepotpune ili obmanjujuće“. Smatra da zato ne treba odmah pretpostaviti da je riječ o početku nove epidemije, ali ni potpuno odbaciti moguću opasnost.

Stručnjaci upozoravaju da bi, ako se pokaže da žena nije imala kugu, važno bilo utvrditi što je izazvalo njezinu tešku upalu pluća. Posebno bi zabrinjavajuće bilo ako bi se pokazalo da je riječ o dosad nepoznatoj infekciji koja se širi među ljudima. Za sada nema potvrde da se razbolio još netko od osoba koje su bile u kontaktu sa Šipilovom.

Koliko je opasna plućna kuga?

Plućna kuga najrjeđi je, ali i najteži od tri glavna oblika kuge. Bolest uzrokuje bakterija Yersinia pestis, koja se prirodno pojavljuje među manjim sisavcima i njihovim buhama. Bubonska kuga najčešće se prenosi ugrizom zaražene buhe i izaziva bolno oticanje limfnih čvorova. Septikemijska kuga nastaje kada bakterija dospije u krvotok, dok plućna kuga zahvaća pluća.

Za razliku od drugih oblika, plućna kuga može se širiti izravno s čovjeka na čovjeka putem respiratornih kapljica. Može izazvati visoku temperaturu, slabost, bolove u prsima, otežano disanje i tešku upalu pluća.

Bez liječenja bolest može vrlo brzo završiti smrću. Mikrobiolog Thomas Jeffries sa Sveučilišta Western Sydney navodi da smrtnost neliječene plućne kuge može dosegnuti gotovo 100 posto, piše The Independent.

Situacija je, međutim, bitno drukčija nego u vrijeme velikih povijesnih epidemija. Kuga se danas uspješno liječi antibioticima ako se bolest dovoljno rano prepozna. Terapija obično traje između deset i 14 dana. Profesor virologije sa Sveučilišta Reading Ian Jones ističe da je kuga i dalje prisutna u dijelovima svijeta, uključujući Rusiju, ali da suvremeni životni uvjeti i antibiotici znatno ograničavaju njezin potencijal za širenje.

Zašto kuga danas nije novi COVID?

Stručnjaci naglašavaju i važnu razliku između plućne kuge i COVID-19. Kod kuge se prijenos uglavnom događa kada zaražena osoba već pokazuje jasne simptome. To olakšava njezino brzo otkrivanje i izolaciju, dok se bliskim kontaktima mogu preventivno dati antibiotici.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od 2019. do 2025. u deset zemalja zabilježeno je više od 3800 sumnjivih slučajeva kuge i 423 smrtna slučaja. Bolest je i dalje endemska u dijelovima središnje Azije, Afrike, Amerika i Sibira.

Najpoznatija pandemija kuge bila je Crna smrt koja je u 14. stoljeću poharala Europu i odnijela desetke milijuna života. No zbog antibiotika, boljih higijenskih uvjeta i mogućnosti praćenja kontakata stručnjaci danas kugu ne smatraju ozbiljnom globalnom pandemijskom prijetnjom.

Laboratorijske infekcije opasnim patogenima događale su se i ranije. Godine 2009. u SAD-u je zabilježena smrt nakon izlaganja bakteriji kuge u laboratoriju u Chicagu, dok je 2004. u Kini došlo do izbijanja SARS-a povezanog s laboratorijskom infekcijom.

Zasad nema potvrđenih dokaza da se u Šelehovu dogodilo curenje iz laboratorija, da je Šipilova umrla od kuge niti da se bolest proširila na druge ljude.