Ruski napadi na energetsku infrastrukturu doveli su od 8. oktobra do prekida u snabdijevanju strujom i vodom te do zaustavljanja metroa u Kijevu, a gradonačelnik Vitali Klitschko upozorava na tešku zimu. Telegram kanal “Analitika Kušča” to poredi s opsadom Sarajeva, ali razlike između dva slučaja su velike.

Veliki prekid u snabdijevanju električnom energijom pogodio je Kijev 8. oktobra. Zbog pada napona iz vanjskih izvora napajanja obustavljen je saobraćaj u metrou i prestali su raditi eskalatori. Lokalni izvori javili su da su sve tri linije u jednom trenutku bile van funkcije. Gradske vlasti potom su saopćile da se saobraćaj postepeno obnavlja na plavoj i zelenoj liniji, uz duže intervale između vozova. Crvena linija tada još nije radila, a pogođene su bile i pojedine tramvajske i trolejbuske linije.

Najteže je bilo u dijelovima grada na desnoj obali Dnjepra. Prekidi napajanja zahvatili su stambene četvrti, a stanovnici su prijavljivali probleme s vodosnabdijevanjem, jer rad pumpnih stanica ovisi o struji. U pojedinim dijelovima grada pao je pritisak u vodovodnoj mreži, a poremećen je i rad komunalnih sistema, uključujući odvod otpadnih voda. Energetske službe morale su provoditi hitna isključenja izvan redovnih rasporeda.

Ukrajinski ministar energetike Denys Shmyhal potvrdio je da je pogođen jedan od energetskih objekata važnih za snabdijevanje Kijeva. Novo pogoršanje uslijedilo je 10. oktobra, kada je oštećenje energetskog objekta u Kijevskoj oblasti ponovo izazvalo probleme sa strujom i vodom. Gradske vlasti saopćile su da stručne službe rade na obnovi vodosnabdijevanja, ali bez preciznog roka.

Klitschko savjetuje privremeni odlazak

Gradonačelnik Kijeva Vitali Klitschko rekao je za AFP da je grad ušao u period u kojem pitanje opstanka stanovništva postaje sve važnije. Stanovnicima koji imaju rodbinu ili prijatelje izvan glavnog grada preporučio je da razmotre privremeni odlazak, posebno u seoska domaćinstva i objekte s alternativnim grijanjem i autonomnim vodosnabdijevanjem.

Klitschko je naglasio da ne poziva na potpunu evakuaciju. Prema njegovim riječima, masovno napuštanje ukrajinskih gradova odgovaralo bi ciljevima ruskog predsjednika Vladimira Putina, pa gradska uprava nastoji omogućiti nastavak života uprkos napadima.

Gradske vlasti pripremaju rezervne sisteme grijanja i zalihe goriva, hrane, lijekova i pitke vode. Klitschko upozorava da ni ozbiljne pripreme ne mogu garantirati normalno funkcioniranje grada ako protuzračna odbrana ne bude mogla spriječiti nove udare na ključne objekte.

Prema navodima portala Web Tribune, pritisak na Kijev raste od septembra. Ruske snage su, kako se navodi, proširile upotrebu projektila i bespilotnih letjelica, uključujući dnevne napade, a početkom oktobra na udaru su se našli i saobraćajni pravci i mostovi preko Dnjepra. U napadima od 22. do 28. septembra poginulo je 13 ljudi, a više od 160 je povrijeđeno.

Usporedba s opsadom Sarajeva

Telegram kanal “Analitika Kušča” ocjenjuje da Kijev postepeno prelazi u stanje koje podsjeća na opsadu Sarajeva, ali uz drugačiji način vojnog pritiska. Autori analize govore o “zračnoj opsadi”: umjesto fizičkog okruženja grada, sistematski se raketama i bespilotnim letjelicama ugrožava infrastruktura. Smatraju da takav pritisak može imati posljedice slične dugotrajnoj blokadi i kada grad zadržava kopnene veze s ostatkom zemlje.

Za razliku od toga, Sarajevo je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bilo potpuno opkoljeno. Opsada je trajala od aprila 1992. do februara 1996. godine, a grad su artiljerijskom i snajperskom vatrom s okolnih brda napadale snage Vojske RS. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je, među ostalim, Radovana Karadžića i Ratka Mladića za zločine počinjene tokom opsade. Prema procjenama koje navode autori analize, Sarajevo je prije rata imalo oko pola miliona stanovnika, a oko 30 posto ih je napustilo grad.

Autori usporedbe povlače paralelu i u načinu na koji stanovništvo održava društveni i kulturni život. U sarajevskim pozorištima izvođene su predstave, a grad su posjećivali evropski intelektualci, novinari i umjetnici. Slično, kažu, Kijev posjećuju evropske delegacije.

Razlike su, međutim, značajne. Sarajevo su okruživale neprijateljske kopnene snage, dok Kijev ima otvorene saobraćajne pravce, veze s drugim ukrajinskim oblastima i mogućnost dopremanja pomoći i opreme. “Zračna opsada” zato je analitička usporedba, a ne opis klasičnog vojnog opkoljavanja. Njena poruka je da ponovljeni udari na energetsku infrastrukturu mogu postepeno narušiti sposobnost velikog grada da osigura osnovne životne potrebe.

Autori procjenjuju da bi takav pritisak mogao potrajati do kraja rata i prognoziraju da Kijev čekaju najmanje dvije izuzetno teške zime. Dodaju da trajanje sukoba i intenzitet budućih napada nije moguće pouzdano predvidjeti. Ishod zime ovisit će, prema njihovoj ocjeni, o sposobnosti ukrajinskih vlasti da očuvaju energetski sistem, popravljaju oštećene objekte i osiguraju osnovne komunalne usluge. Najugroženiji bi bili stanovnici bez mogućnosti odlaska, alternativnog grijanja ili rezervnih izvora vode.