Slovačka ponovno pokreće suradnju s Moskvom, a među glavnim temama prvog takvog sastanka u posljednjih pet godina bit će isporuke ruskog plina, nafte i nuklearnog goriva te položaj ruskih sportaša na međunarodnim natjecanjima. Proizlazi to iz dokumenta ruske vlade do kojeg je došao POLITICO.

U dokumentu koji je sastavio ruski ministar nauke i visokog obrazovanja Valerij Falkov navodi se da je slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanár tokom videorazgovora 20. augusta pristao na održavanje sastanka rusko-slovačke Međuvladine komisije u Moskvi.

Slovački premijer Robert Fico potvrdio je u srijedu da je sastanak zakazan za 25. novembra. U ruskom dokumentu, datiranom 10. septembra, kao prvobitni termin bili su navedeni 26. i 27. oktobar.

Riječ je o komisiji zaduženoj za ekonomsku, naučnu i tehničku saradnju dviju država, čiji je rad zamrznut nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Posljednji put sastala se 12. novembra 2021. u Bratislavi, na svom 21. zasjedanju.

Obnavljanje slovačko-ruskih odnosa dolazi u trenutku kada Moskva postepeno pronalazi nove mogućnosti za izlazak iz međunarodne izolacije.

Sjedinjene Američke Države pozvale su ruskog predsjednika Vladimira Putina na decembarski samit grupe G20 u Miamiju, dok je Međunarodni olimpijski komitet privremeno ukinuo suspenziju Ruskog olimpijskog komiteta i pozvao međunarodne sportske organizacije da ublaže ograničenja za ruske sportiste.

Na upit POLITICA o dnevnom redu predstojećeg sastanka, slovačko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo je novinare na ranije Blanárove izjave.

„Vodimo politiku otvorenu prema svim stranama i održavamo dijalog sa svim državama zainteresovanim za pragmatičnu saradnju koja koristi nacionalnim interesima Slovačke Republike”, poručio je Blanár nakon augustovskog razgovora s ruskom stranom.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na zahtjev za komentar.

Nakon Orbánovog poraza Moskva se okreće Fici

Novi pokušaj približavanja Bratislave i Moskve uslijedio je nakon Ficove posjete Rusiji 9. maja, kada se tokom obilježavanja Dana pobjede sastao s Putinom.

Političke okolnosti u međuvremenu su se znatno promijenile. Viktor Orbán izgubio je aprilske izbore u Mađarskoj, čime je Putin ostao bez jednog od svojih najbližih saveznika unutar Evropske unije.

Orbán je nekoliko mjeseci prije izbornog poraza od Pétera Magyara ponovo aktivirao rusko-mađarsku Međuvladinu komisiju za ekonomsku saradnju, čiji je rad također bio obustavljen nakon invazije na Ukrajinu.

Nova mađarska vlada nije potvrdila POLITICU namjerava li nastaviti rad komisije sljedeće godine.

U međuvremenu će se lideri Evropske unije, uključujući Ficu, u četvrtak okupiti u Briselu na dvodnevnom samitu na kojem će među glavnim temama biti cijene energenata i nastavak pomoći Ukrajini. Očekuje se da će im se u petak pridružiti i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Ruska nafta, plin i nuklearno gorivo

Prema dokumentu koji je pribavio POLITICO, Blanár je tokom augustovskog razgovora istaknuo protivljenje Slovačke planu Evropske unije o postepenom ukidanju uvoza ruskog plina te zatražio da se o budućim isporukama razgovara na sastanku u Moskvi.

Slovački predstavnici također su naglasili važnost nastavka dopreme ruske nafte naftovodom Družba, kao i redovnih isporuka nuklearnog goriva za slovačke elektrane.

POLITICO napominje da autentičnost dokumenta nije mogao nezavisno potvrditi, iako njegov izgled i sadržaj odgovaraju obilježjima službene bilješke ruskog ministarstva.

Slovačka je i dalje izrazito ovisna o ruskim energentima, a Fico već duže upozorava da bi prekid njihovog uvoza doveo do povećanja troškova.

Tokom njihovog majskog susreta u Moskvi, Putin je obećao da će Rusija učiniti sve kako bi zadovoljila slovačke energetske potrebe.

Saradnja bi se proširila i na kulturu, turizam i sport

Planovi dviju država, međutim, ne zaustavljaju se na energetici.

Prema ruskom dokumentu, na predstojećem sastanku trebalo bi se razgovarati o osnivanju zajedničkih radnih grupa za kulturu, turizam, poljoprivredu i zaštitu okoliša, kao i o statusu Ruskog centra za nauku i kulturu u Bratislavi.

Falkov u bilješci navodi i Blanárovo protivljenje onome što ruska strana naziva „diskriminacijom ruskih sportista” na međunarodnim takmičenjima. I to pitanje bi trebalo biti uvršteno u dnevni red sastanka.

Međunarodni olimpijski komitet u julu je ukinuo suspenziju Ruskog olimpijskog komiteta te objavio da njegove ranije preporuke o ograničavanju nastupa ruskih sportista više ne važe.

Svjetska streličarska federacija u augustu je također ublažila ograničenja za ruske sportiste i zvaničnike, dok se predsjednik FIFA-e Gianni Infantino založio za povratak Rusije u međunarodni fudbal.

Moskva već pokušala sličan model u Mađarskoj

POLITICO ističe da planirana saradnja sa Slovačkom uveliko podsjeća na model kojim je Moskva nastojala učvrstiti odnose s Orbánovom Mađarskom.

Budimpešta i Moskva u decembru su dogovorile plan od 12 tačaka kojim je bilo predviđeno proširenje saradnje u energetici, trgovini i kulturi.

Sporazum su nakon razgovora u Moskvi potpisali tadašnji mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó i ruski ministar zdravstva Mihail Muraško.

Dokument o obnovi saradnje sa Slovačkom pokazuje da Moskva sada ima slične ambicije i prema Bratislavi.

Energetika kao Putinovo sredstvo političkog utjecaja

Približavanje Fici pokazuje kako Kremlj nastoji iskoristiti energetsku ovisnost pojedinih članica Evropske unije kako bi oslabio zajednički evropski pristup Rusiji i ratu u Ukrajini, ocjenjuje POLITICO.

Putin je sličnu strategiju primijenio i prema Washingtonu.

Nakon nedavnog razgovora s ruskim predsjednikom, Donald Trump objavio je da će Rusija isporučivati dizelsko gorivo Sjedinjenim Državama i drugim svjetskim tržištima kako bi se snizile cijene goriva.

Takav bi dogovor Moskvi osigurao dodatne prihode, istovremeno potkopavajući nastojanja zapadnih saveznika da zadrže jedinstven pristup sankcijama protiv Rusije.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje može li Putin ispuniti obećanja data Trumpu.

Ukrajina je posljednjih sedmica intenzivirala napade bespilotnim letjelicama na ruske rafinerije, nastojeći poremetiti opskrbu gorivom i smanjiti prihode kojima Moskva finansira rat.

Kijev je ovog mjeseca objavio da su ukrajinski napadi onesposobili čak 51 posto ruskih kapaciteta za preradu nafte. Riječ je o ukrajinskoj procjeni koju POLITICO prenosi u kontekstu sve snažnijih napada na rusku energetsku infrastrukturu.