KADA VOJSKA ZAVISI OD MUSKOVOG INTERNETA: Ukrajina pokazuje osjetljivu stranu Starlinka

Satelitska mreža održava ključne komunikacije, ali poremećaji otvaraju pitanje ko odlučuje o njenoj dostupnosti.

  • Svijet

  • Prije 1h  

  • 0

Starlink je razvijen kako bi internet doveo do područja bez pouzdane veze, ali je postao važan i za vojske, humanitarne organizacije i protestne pokrete. Analiza Deutsche Wellea pokazuje kako sistem Elona Muska utječe na geopolitiku i kakve rizike donosi oslanjanje na jednog privatnog operatera.

Nedostatak pristupa internetu i dalje predstavlja veliki problem u brojnim dijelovima svijeta. Starlink, kojim upravlja Muskova kompanija SpaceX, zamišljen je kao način brzog povezivanja područja u kojima bi izgradnja klasične infrastrukture bila nemoguća ili preskupa.

Njegova primjena u međuvremenu se znatno proširila. Koristi se nakon prirodnih katastrofa, u ratnim zonama i tamo gdje autoritarne vlasti isključuju postojeće internetske veze.

Međutim, takva dostupnost ima i drugu stranu. Ukrajinska vojska snažno zavisi od Starlinka, a poremećaji u radu pokazuju koliko ta zavisnost može biti osjetljiva.

Kako mreža povezuje krizna područja

Prema dostavljenoj analizi DW-a, Starlinkova mreža obuhvata približno 10.000 malih satelita. Oni razmjenjuju podatke laserskim vezama, pa svaki satelit ne mora u svakom trenutku imati direktnu vezu sa zemaljskom stanicom.

Za razliku od geostacionarnih satelita, koji se nalaze na približno 36.000 kilometara iznad Zemlje, Starlink koristi nisku Zemljinu orbitu, na visinama od oko 550 kilometara. Manja udaljenost omogućava znatno kraće kašnjenje signala. SpaceX na svojoj tehničkoj stranici potvrđuje korištenje laserskih veza među satelitima i ovu osnovnu razliku u orbitalnim visinama.

Korisniku je potreban prijemni terminal s elektronski upravljanom antenom koja automatski prati satelite dok prolaze iznad njega. Terminal se povezuje s usmjerivačem koji omogućava pristup širokopojasnom internetu.

U Ukrajini je Starlink postao važan komunikacijski alat nakon početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine. Oružane snage koriste ga za koordinaciju jedinica, upravljanje dronovima i besposadnim kopnenim sistemima.

U civilnom sektoru koriste ga bolnice, hitne službe, energetske kompanije i željeznica.

Prema DW-u, ukrajinske jedinice sredinom oktobra prijavile su poremećaje u prijenosu podataka koji su navodno ozbiljno otežali upravljanje borbenim, presretačkim i izviđačkim dronovima.

Elon Musk izjavio je da ograničenja brzine i korištenja Starlinka određuju američka vojska i, u konačnici, predsjednik SAD-a. Prema dostavljenom tekstu, ostaje nejasno ko je naredio konkretna ograničenja.

U Iranu su početkom januara 2026. godine izbili protesti protiv vlasti. Među mjerama represije bilo je i isključivanje interneta širom zemlje.

Prema izvještajima koje prenosi DW, hiljade Starlink terminala prokrijumčarene su u Iran i prodavane na crnom tržištu. Protestni pokret tako je mogao nastaviti koordinirati demonstracije i zaobilaziti državnu cenzuru.

Iranske vlasti pokušavaju suzbiti korištenje usluge. Mohammad Amin Aghamiri, sekretar Vrhovnog vijeća za kibernetički prostor, opisao je Starlink kao neprijateljsko "oruđe rata" i rekao da vlasti raspolažu sredstvima za ometanje satelitskih veza.

Starlink je u Iranu zabranjen. Prema navodima DW-a, za korištenje prijeti od šest mjeseci do dvije godine zatvora. Ako se slučaj poveže s optužbama za špijunažu ili ugrožavanje nacionalne sigurnosti, kazne mogu biti znatno teže, uključujući smrtnu kaznu.

Close-up of Elon Musk in three-quarter profile, pursing his lips

Osnivač Starlinka i SpaceX-a, kontroverzni milijarder Elon Musk. Slika: Julia Demaree Nikhinson/AP Photo/dpa/picture alliance

U građanskom ratu u Sudanu, prema DW-u, Starlink prvenstveno koriste Snage za brzu podršku (RSF), paravojna formacija koja se bori protiv međunarodno priznate vlade.

Stotine uređaja navodno su prokrijumčarene preko Ujedinjenih Arapskih Emirata, a razvijeno je i crno tržište terminala. RSF ih koristi za komunikaciju i koordinaciju svojih jedinica, dok sudanska vojska pokušava spriječiti njihov uvoz i korištenje.

U Venecueli je Starlink također služio za zaobilaženje informacijskih blokada. Dugo je bio dostupan samo nezvanično, kupovinom opreme od lokalnih prodavača.

Prema DW-u, nakon američke intervencije početkom januara 2026., tokom koje je zarobljen tadašnji šef države Nicolás Maduro, Musk je stanovnicima Venecuele ponudio mjesec besplatnog širokopojasnog interneta putem Starlinka.

U Pojasu Gaze sistem se od jula 2024. godine koristi u humanitarne svrhe. Organizacije za pomoć i jedna poljska bolnica koriste ga za medicinsku podršku na daljinu i logističku koordinaciju. Pristup civilima ostaje ograničen zbog sigurnosnih zabrinutosti Izraela.

Politički utjecaj i konkurentske mreže

Starlink je u pojedinim ratnim područjima jedini dostupan način povezivanja s internetom. To Musku i SpaceX-u daje veliki utjecaj na one koji zavise od njihove usluge.

Musk je ranije odbio aktivirati Starlink za ukrajinsku operaciju protiv ciljeva na Krimu. DW navodi i da je Donald Trump prijetio isključivanjem usluge u Ukrajini kao sredstvom pritiska na Kijev radi ustupaka u mirovnim pregovorima.

A Starlink receiver: a blue rectangle about the size of a desktop computer screen, positioned at an angle on a four-legged stand atop a concrete roof

Starlink prijemnici prokrijumčareni u Iran omogućili su opoziciji da se organizuje uprkos prekidu interneta. Slika: Middle East Images/picture alliance

Postoje i ekološke primjedbe. Prema DW-u, sateliti imaju životni vijek kraći od pet godina, a prosječno jedan ili dva dnevno sagore u Zemljinoj atmosferi.

Pri tome nastaju čestice aluminijevog oksida, koje mogu doprinijeti oštećenju ozonskog omotača. Istraživanje predstavljeno u časopisu Geophysical Research Letters upozorava da bi rast satelitskih mreža mogao ugroziti njegov oporavak; ukupne klimatske posljedice zahtijevaju dodatno istraživanje.

Hiljade satelita također reflektiraju Sunčevu svjetlost i povećavaju svjetlinu noćnog neba, što otežava astronomska posmatranja. DW navodi da bi to moglo imati posljedice i za životinjski svijet.

Kako bi smanjile zavisnost od Starlinka, druge kompanije i države razvijaju vlastite mreže.

A soldier in camouflage uniform and helmet, photographed from below against a pale blue sky, crouches over a plastic box with three antennae sticking up

Starlink osigurava ključne komunikacije za ukrajinske vojnike od početka ruske invazije 2022. godine. Slika: Alexander Polegenko/picture alliance

Jedan od najvećih privatnih konkurenata SpaceX-u je Eutelsat, čiji sistem OneWeb ima više od 600 satelita. Mreža je znatno manja od Starlinkove i usmjerena je prvenstveno na poslovne korisnike i pomorski sektor.

Eutelsat učestvuje i u razvoju IRIS², evropskog projekta sigurne satelitske povezanosti. Naziv označava infrastrukturu za otpornost, međupovezanost i sigurnost putem satelita, a cilj je smanjiti evropsku zavisnost od drugih operatera.

DW kao rok pune operativnosti navodi 2032. godinu. Ipak, evropski službeni izvori navodili su i 2030, dok najnovije saopćenje Evropske komisije iz augusta 2026. potvrđuje proširenu mrežu od 348 satelita i prva lansiranja od 2029. godine, uz početak pružanja određenih usluga ubrzo potom. Rokove zato treba razlikovati prema fazi razvoja i vrsti usluge.

Musk konkurenciju ima i u SAD-u. Amazon, kompanija koju je osnovao Jeff Bezos, razvija Amazon Leo, ranije poznat kao Project Kuiper.

A rocket with a blast-off tail pointing upwards against an indigo sky

Kineska konkurencija za Starlink i SpaceX: Lansiranje kineske rakete s astronautima prema svemirskoj stanici u aprilu 2025. godine. Slika: Andy Wong/AP Photo/dpa/picture alliance

Planirana mreža obuhvata više od 3.200 satelita u niskoj Zemljinoj orbiti. DW navodi da Amazon tokom ove godine planira uvođenje usluge u SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj. Amazon potvrđuje da je raspoređivanje mreže počelo u aprilu 2025. te da je početak pružanja usluge planiran za 2026, uz postepeno širenje pokrivenosti.

Kina također razvija dvije velike satelitske komunikacijske mreže. Guowang je državni projekt za koji se planira do 13.000 satelita, dok je Qianfan, prema procjeni navedenoj u DW-ovom tekstu, zamišljen s približno 12.000 satelita.

Guowang je prvenstveno usmjeren na državne i sigurnosne potrebe, dok Qianfan ima izraženiju komercijalnu orijentaciju i ambicije pružanja usluga zemljama u razvoju. Širenje tih mreža dodatno pojačava konkurenciju u sve prometnijoj Zemljinoj orbiti.

Izvor: Deutsche Welle, uz tehničke dopune iz službenih izvora.

Vezane vijesti

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...