Jasno je da iza naše svakodnevne ishrane stoji kolosalna globalna industrija. Poljoprivredni proizvodi ne samo da obezbjeđuju preživljavanje ljudske vrste, već pokreću ekonomije čija se vrijednost mjeri u hiljadama milijardi dolara. Ovi nam podaci odlično pokazuju šta zapravo znači prehraniti današnji svijet. Sljedeći put kad otvorite frižider, sjetite se da pred sobom imate dio industrije vrijedne stotine milijardi dolara. Svaka čaša mlijeka i zdjelica riže dio su ogromnog globalnog sistema koji nas svakodnevno hrani.

Hrana predstavlja jednu od temeljnih i najvažnijih životnih potreba svakog bića na Zemlji, a pristup odgovarajućoj i nutritivno bogatoj ishrani formalno je priznat i zaštićen kao univerzalno ljudsko pravo unutar okvira međunarodnog prava.

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. oktobra kako bi se podigla globalna svijest o problemima gladi, a sam datum odabran je u znak sjećanja na osnivanje Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) unutar Ujedinjenih nacija 1945. godine.

Glavni cilj ovog obilježavanja je podsticanje zajednica i vlada širom svijeta na prelazak na održive sisteme te na borbu protiv prekomjernog bacanja hrane. Međutim, osim svoje nezamjenjive uloge u golom preživljavanju čovjeka, poljoprivreda funkcioniše i kao ogromni privredni motor modernog društva.

Pojedine osnovne namirnice uzgajaju se i ubiru u toliko kolosalnim količinama te imaju vrlo raširenu globalnu distribuciju da vrijednost njihove godišnje proizvodnje redovno dostiže astronomske iznose od nekoliko desetina, pa čak i stotina milijardi dolara, piše Visual Capitalist.

Kako bi se pružio jasan i detaljan uvid u razmjere, važnost i finansijsku težinu ove globalne industrije, upravo je FAO sastavila i objavila svoj sveobuhvatni godišnji pregled ekonomski najvrednijih prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu.

1. Mlijeko: Ono drži titulu najvrednijeg pojedinačnog poljoprivrednog proizvoda na planeti s obzirom na globalnu potrošnju i cijenu. Preko 80 posto svjetske proizvodnje čini kravlje mlijeko koje je temelj mliječne industrije. Bruto vrijednost proizvodnje mlijeka iznosi astronomskih 379 milijardi dolara, piše Net.hr.

2. Riža: Ona je primarni izvor kalorija za više od polovine cjelokupnog svjetskog stanovništva. Najviše se uzgaja i konzumira u azijskim zemljama, pri čemu su Kina i Indija apsolutni giganti u proizvodnji. Bruto vrijednost proizvodnje ovog neophodnog zrna iznosi čak 362 milijarde dolara.

3. Svinjetina: Svinjsko meso je najčešće konzumirano meso u mnogim dijelovima Azije i Evrope. Kina ima ogroman uticaj na ovo tržište jer je ujedno najveći svjetski proizvođač, ali i ubjedljivo najveći potrošač. Bruto vrijednost svjetske proizvodnje svinjetine iznosi kolosalnih 355 milijardi dolara.

4. Govedina: Ona predstavlja visokovrijedan izvor proteina i ključni je dio kulinarske tradicije u mnogim razvijenim zemljama. Zemlje poput Brazila i Sjedinjenih Američkih Država globalni su lideri u proizvodnji i izvozu ovog mesa. Bruto vrijednost globalne proizvodnje govedine procijenjena je na 306 milijardi dolara.

5. Kukuruz: To je po količini roda jedna od najvećih poljoprivrednih kultura na svijetu, koristi se za ljudsku ishranu, ishranu stoke i industriju. Sjedinjene Američke Države najveći su svjetski proizvođač i ključni igrač na međunarodnom tržištu. Bruto vrijednost proizvodnje kukuruza dostiže 270 milijardi dolara.

6. Piletina: Pileće meso je daleko najpopularnija i najdostupnija vrsta mesa na globalnom nivou. Njegova proizvodnja je brza, relativno jeftina i stalno raste zbog neprestane potražnje potrošača. Bruto vrijednost globalne proizvodnje piletine procjenjuje se na čak 264 milijarde dolara.

7. Pšenica: Ovo je žitarica o kojoj ovisi svakodnevna ishrana ogromnog dijela svjetske populacije kroz proizvodnju brašna i hljeba. Uzgaja se u ogromnim količinama na prostranim poljima Evrope, Azije i Sjeverne Amerike. Bruto vrijednost svjetske proizvodnje pšenice dostiže nevjerovatnih 209 milijardi dolara.

8. Jaja: Ona su jeftin, dostupan i nevjerovatno nutritivan izvor proteina koji se konzumira u golemim količinama. Proizvodnja živine rasprostranjena je širom svijeta, a moderne farme proizvode milijarde komada jaja svakog dana. Bruto vrijednost proizvodnje na globalnom tržištu jaja iznosi 157 milijardi dolara.

9. Soja: To je jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura današnjice, presudna za ljudsku ishranu i proizvodnju stočne hrane. Zemlje Sjeverne i Južne Amerike dominiraju globalnim tržištem ove svestrane mahunarke. Svjetska bruto vrijednost proizvodnje soje iznosi impresivnih 142 milijarde dolara.

10. Paradajz: On je osnova za bezbrojne umake, salate i prerađevine u kuhinjama svih naroda. Kina i Sjedinjene Američke Države predvode uzgoj, pri čemu veliki dio roda odlazi u industrijsku preradu. Bruto vrijednost globalne proizvodnje paradajza iznosi visokih 136 milijardi dolara.

11. Krompir: On je jedna od najvažnijih svjetskih prehrambenih kultura koja obezbjeđuje osnovne kalorije za stanovništvo širom planete. Izvorno iz Južne Amerike, danas se masovno uzgaja na svim kontinentima u najrazličitijim uslovima. Bruto vrijednost proizvodnje krompira na globalnom nivou iznosi 122 milijarde dolara.

12. Jabuke: One su jedno od najpristupačnijih i najvoljenijih voća, s hiljadama različitih sorti koje odgovaraju različitim klimatskim uslovima. Lako se skladište i transportuju, što ih čini idealnim proizvodom za cjelogodišnje snabdijevanje tržišta. Njihova svjetska bruto vrijednost proizvodnje dostiže 112 milijardi dolara.

13. Grožđe: Ono se uzgaja za svježu konzumaciju, sušenje te, najvažnije, za proizvodnju vina koje pokreće ogromnu industriju. Evropske zemlje tradicionalno dominiraju vinskim sektorom, dok se stono grožđe uzgaja širom svijeta. Globalna bruto vrijednost proizvodnje grožđa iznosi 97 milijardi dolara.

14. Šećerna trska: Ona je jedna od najproizvođenijih kultura na svijetu gledano po ukupnoj masi roda. Uz proizvodnju šećera, ova se biljka naveliko koristi za proizvodnju biogoriva u zemljama poput Brazila. Bruto vrijednost njene globalne proizvodnje iznosi 96 milijardi dolara.

15. Batat (slatki krompir): On je iznimno bogat vitaminima i sve je popularniji izbor u zdravoj ishrani zapadnih zemalja. Ovaj gomolj uspijeva u toplijim podnebljima, a Kina prednjači u njegovom masovnom uzgoju. Bruto vrijednost svjetske proizvodnje batata procjenjuje se na 89 milijardi dolara.

16. Listovi čaja: Kultura ispijanja čaja prisutna je u gotovo svim dijelovima svijeta, a potražnja za svježim listovima nikada ne opada. Kina, Indija i Kenija ističu se kao najveći proizvođači različitih sorti ovog popularnog napitka. Globalna bruto vrijednost proizvodnje listova čaja iznosi 78 milijardi dolara.

17. Krastavci: Oni su neizostavan dio salata i osvježavajućih obroka širom svijeta, a uzgajaju se u ogromnim količinama na svim kontinentima. Kina je i ovdje vodeći proizvođač s ogromnom prednošću pred ostatkom svijeta. Bruto vrijednost globalne proizvodnje krastavaca iznosi 77 milijardi dolara.

18. Bivolje mlijeko: Ono je ključan prehrambeni proizvod u mnogim azijskim zemljama, posebno u Indiji i Pakistanu. Izuzetno je bogato masnoćama, što ga čini savršenim za proizvodnju raznih vrsta sireva i tradicionalnih mliječnih namaza. Njegova se globalna bruto vrijednost procjenjuje na 76 milijardi dolara.

19. Sirovi pamuk: Iako nije namirnica u klasičnom smislu, sjemenke pamuka usko su vezane uz poljoprivrednu i prehrambenu industriju. Od njih se dobija ulje za ljudsku ishranu i sačma za ishranu stoke širom svijeta. Globalna bruto vrijednost proizvodnje sirovog pamuka iznosi 72 milijarde dolara.

20. Palmino ulje: Ono je najviše korišteno biljno ulje na svijetu, prisutno u hiljadama prehrambenih i kozmetičkih proizvoda. Proizvodnja je koncentrisana u tropskim područjima, što često izaziva rasprave o održivosti i uticaju na životnu sredinu. Bruto vrijednost proizvodnje ovog ulja iznosi 67 milijardi dolara.

21. Kikiriki: On je iznimno cijenjen zbog svoje svestranosti i koristi se za izradu putera, grickalica te jestivog ulja. Kina i Indija zajedno proizvode više od polovine ukupnog svjetskog roda ovog popularnog ploda. Globalna bruto vrijednost proizvodnje kikirikija iznosi oko 64 milijarde dolara.

22. Gljive: One postaju sve popularnije zbog nutritivnih prednosti i sve češće upotrebe u ishrani baziranoj na bilju. Kina prednjači i na ovom tržištu, kontrolišući ogromnu većinu svjetske opskrbe uz dominaciju vrsta poput šampinjona i shiitake gljiva. Bruto vrijednost proizvodnje na tržištu gljiva prelazi 61 milijardu dolara.

23. Janjetina: Proizvodnja i potrošnja janjetine duboko su ukorijenjene u kulturnim tradicijama brojnih svjetskih regija. Najveći proizvođač i potrošač je Kina, dok su Australija i Novi Zeland vodeći svjetski izvoznici. Bruto vrijednost globalnog tržišta janjetine iznosi 61 milijardu dolara.

24. Lubenice: One su prepoznatljiv simbol ljetnog osvježenja, a uzgajaju se u više od 90 zemalja širom svijeta. Kina je daleko najveći proizvođač i potrošač ovog sočnog voća, čineći više od polovine ukupne svjetske proizvodnje. Globalno tržište lubenica dostiglo je vrijednost od gotovo 53 milijarde dolara.

25. Manioka: To je škrobasto korjenasto povrće koje služi kao primarni izvor hrane za više od 800 miliona ljudi. Ova izdržljiva biljka podnosi sušu i loše tlo, što je čini iznimno važnom za prehrambenu sigurnost u mnogim zemljama u razvoju. Globalna bruto vrijednost tržišta manioke iznosi više od 52 milijarde dolara.

26. Banane: One su osnovna hrana za milione ljudi, osobito u tropskim regijama, te važe za najkonzumiranije voće na svijetu. Iako se industrija suočava s izazovima poput klimatskih promjena i bolesti koje napadaju usjeve, potražnja i dalje nezaustavljivo raste. Bruto vrijednost proizvodnje na globalnom tržištu banana procijenjena je na oko 52 milijarde dolara.

27. Čili papričice: One donose pikantnost i ukus u jela širom brojnih svjetskih kultura. Azija je glavna regija za njihov uzgoj, pri čemu Kina prednjači u proizvodnji zelenih, a Indija u proizvodnji sušenih papričica. Bruto vrijednost proizvodnje na globalnom tržištu čili papričica procjenjuje se na čak 51 milijardu dolara.

28. Luk: Ovo skromno povrće kamen je temeljac kuhinja širom svijeta te se godišnje ubere u količinama većim od 100 miliona tona. Kina i Indija predvode globalnu proizvodnju, dok zemlje poput Tadžikistana bilježe nevjerovatno visoku potrošnju po glavi stanovnika. Globalna bruto vrijednost proizvodnje luka procijenjena je na nevjerovatnih 49 milijardi dolara.

29. Sjeme uljane repice: Ono je ključna komponenta globalnog snabdijevanja hranom, važan sastojak stočne hrane i rastući izvor za biogoriva. Očekuje se da će globalna proizvodnja dostići rekordne nivoe zbog sve veće potražnje za njenim višenamjenskim uljem. Procijenjena bruto vrijednost proizvodnje sjemena uljane repice kreće se oko 48 milijardi dolara godišnje.

30. Mango: On se često naziva kraljem voća i predstavlja temelj tropske poljoprivrede širom svijeta. Indija je neosporni lider u njegovom uzgoju, iako se većina njenog roda konzumira na domaćem tržištu. Bruto vrijednost proizvodnje ovog voća, zajedno s guavama i mangostinima, iznosi oko 45 milijardi dolara godišnje.