Evropska unija suočava se s ozbiljnim problemom. Dok pokušava dogovoriti novi budžet vrijedan gotovo dva biliona eura i pronaći dodatni novac za Ukrajinu, četiri njene najveće ekonomije ulaze u period izbora i političke neizvjesnosti.

Španija bira novu vlast već narednog mjeseca, Francusku čekaju predsjednički izbori na proljeće, Italiju parlamentarni izbori 2027. godine, a njemački kancelar Friedrich Merz suočava se s padom popularnosti i rastom podrške krajnje desničarskom AfD-u.

Problem je u tome što Njemačka, Francuska, Italija i Španija zajedno čine oko 60 posto ekonomije i stanovništva EU-a.

Politička nestabilnost u tim državama mogla bi dodatno otežati donošenje odluka za koje je potreban dogovor svih 27 članica, piše Politico.

Prve posljedice već su se vidjele na prošlosedmičnom sastanku evropskih lidera u Briselu. Nakon dva dana pregovora nisu postigli dogovor o budućem budžetu, a sastanak su obilježile i oštre nesuglasice o energetskoj politici.

"Sljedeće godine bit će još gore"

Evropski lideri trebali bi postići politički dogovor o budžetu za period od 2028. do 2034. godine do kraja ove godine. Međutim, dio njih sve otvorenije priznaje da taj rok postaje teško ostvariv.

"Svi su ranije razumjeli da do kraja godine moramo postići politički dogovor", rekao je kiparski predsjednik Nikos Christodoulides u razgovoru za Politico na marginama prošlosedmičnog samita.

Smatra da su španski izbori ozbiljno poremetili planove, a upozorava da će sljedeće godine situaciju dodatno zakomplikovati izbori u Francuskoj i Italiji.

"Sljedeće godine bit će još gore", rekao je jedan visoki evropski diplomata.

Prema riječima šestero evropskih diplomata i zvaničnika s kojima je razgovarao Politico, raspoloženje u Briselu sve je pesimističnije.

Umjesto kompromisa, vlade sve češće pokušavaju zaštititi vlastite političke interese i izbjeći odluke koje bi im mogle naštetiti uoči izbora.

Španija prva izlazi na izbore

Prva velika politička promjena mogla bi se dogoditi u Španiji, gdje su parlamentarni izbori zakazani za 29. novembar.

Premijer Pedro Sánchez, koji je na vlasti od 2018. godine, prema aktuelnim anketama suočava se s mogućim porazom. Istraživanja pokazuju znatnu podršku desnom centru i krajnjoj desnici, odnosno Narodnoj stranci i Voxu.

Sánchez će tako biti usred izborne kampanje tokom evropskih sastanaka zakazanih za 13. i 26. novembar.

Evropske diplomate upozoravaju da nova španska vlada možda neće biti formirana prije januara, što dodatno otežava pregovore o budžetu.

Macron odlazi, u Francuskoj slijede predsjednički izbori

Francusku predsjednički izbori čekaju u aprilu i maju 2027. godine. Emmanuel Macron ne može se kandidovati za treći uzastopni mandat, pa će Francuska dobiti novog predsjednika.

Prema Politicu, Macron je tokom zatvorenih razgovora na prošlosedmičnom samitu priznao da u posljednjim mjesecima mandata neće imati dovoljno snažan politički mandat za sklapanje velikog budžetskog dogovora.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju snažnu podršku francuskoj krajnjoj desnici, koju predvodi Marine Le Pen.

Promjena u Parizu mogla bi imati velike posljedice za Uniju jer je Francuska, uz Njemačku, tradicionalno jedna od država koje imaju najvažniju ulogu u postizanju evropskih kompromisa.

Njemačka i Italija također imaju probleme

Njemački kancelar Friedrich Merz nema izbore u neposrednom rasporedu. Sljedeći redovni savezni izbori trebali bi se održati 2029. godine.

Međutim, njegova popularnost pada, a Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi rast podrške. To ograničava Merzov prostor za političke ustupke, posebno kada je riječ o povećanju njemačkih uplata u evropski budžet.

U Italiji je premijerka Giorgia Meloni dosad održavala relativno stabilnu vladu, ali i nju 2027. godine očekuju parlamentarni izbori.

Dio evropskih diplomata ne isključuje mogućnost da se izbori održe prije redovnog roka u oktobru. Za Brisel to znači da bi u narednih godinu dana politička situacija mogla biti neizvjesna u sve četiri najveće članice EU-a.

Ukrajini nedostaju desetine milijardi dolara

Upravo u tom trenutku Evropska unija suočava se i s novim problemom finansiranja Ukrajine. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda koje prenosi Politico, Ukrajina bi sljedeće godine mogla imati budžetski deficit od 30 do 35 milijardi dolara.

To je dodatni problem uprkos evropskom kreditu od 90 milijardi eura, dogovorenom krajem prošle godine za finansiranje Ukrajine tokom 2026. i 2027. godine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prošle je sedmice od evropskih lidera zatražio još 70 milijardi eura finansijske i vojne pomoći za 2027. godinu.

Rusija u međuvremenu nastavlja napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a Kijev upozorava na ozbiljne posljedice po stanovništvo tokom predstojeće zime.

"Rusija nas ubija. Ne žele stati", rekao je Zelenski na samitu. Upozorio je i da bi poraz Ukrajine mogao izazvati novi veliki talas izbjeglica prema Evropskoj uniji.

Belgija ne želi dirati zamrznuti ruski novac

Jedna od mogućnosti za finansiranje Ukrajine je korištenje približno 200 milijardi eura zamrznute ruske državne imovine koja se nalazi u belgijskom finansijskom sistemu Euroclear. Međutim, Belgija se tome protivi zbog pravnih i finansijskih rizika.

Belgijski premijer Bart De Wever na prošlosedmičnom je samitu ponovo odbio podržati korištenje same zamrznute imovine prije završetka rata.

Evropski lideri zato razmatraju druge mogućnosti, uključujući novo zajedničko zaduživanje ili dodatne uplate država članica.

Međutim, za takva rješenja potrebni su politički kompromisi, koje će zbog predstojećih izbora biti sve teže postići.

"Napadaju nas s tri strane"

Evropske diplomate upozoravaju da se unutrašnji politički problemi dešavaju u trenutku kada se EU suočava sa sve snažnijim pritiscima velikih svjetskih sila.

Američki predsjednik Donald Trump dovodi u pitanje dijelove dosadašnjeg transatlantskog partnerstva, Rusija nastavlja rat protiv Ukrajine i hibridne aktivnosti u Evropi, a Kina povećava ekonomski pritisak na evropsku industriju.

"Žele našu podjelu. Žele da budemo podijeljeni", rekao je belgijski premijer Bart De Wever. Bivši litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis bio je direktniji.

"Sada smo napadnuti s tri strane: od SAD-a, Rusije i Kine", rekao je.

"Nemamo Merkel ni Mitterranda"

Dio evropskih diplomata smatra da Uniji nedostaju snažni nacionalni lideri koji bi mogli okupljati države članice oko zajedničkih dogovora.

"U Evropi sada nemamo očitog vođu. Ursula von der Leyen je moćna, ali nemamo Merkel ili Mitterranda", rekao je jedan evropski diplomata, misleći na bivšu njemačku kancelarku Angelu Merkel i nekadašnjeg francuskog predsjednika Françoisa Mitterranda.

Predsjednik Evropskog vijeća António Costa ipak odbacuje tvrdnje da bi izbori trebali zaustaviti evropske pregovore.

"Živimo u 27 demokratija. Gotovo svakog mjeseca imamo neke izbore. Kada bismo se ravnali prema izborima, nikada ne bismo mogli odobriti novi budžet", rekao je Costa.

Novi evropski budžet trebao bi stupiti na snagu početkom 2028. godine. Ako se politički dogovor ne postigne do kraja ove godine, pregovori će se nastaviti u 2027. godini, kada Francusku i Italiju očekuju izbori, a Španija bi mogla imati novu vladu.